Prošlo je 30 godina od sadnje prvih loza u zaleđu Novog Vinodolskog, a kao da je bilo jučer, prisjeća se Miroslav Palinkaš ratnih dana i izbjeglištva koje grupu Vukovaraca dovelo u Primorje.
Nismo mi bili navikli ne raditi. Počeli smo saditi pšenicu, ali bura ju je požela prije nas. Otišli smo i na Unije, sijali, orali, želi, no tamo je transport bio preskup. Nije nam ostalo ništa novca, ma nismo imali ni za troškove. Onda smo se upitali zašto se ovo mjesto zove Vinodol. Zbog vina, naravno. Pa idemo raditi vino, rekli smo. To smo radili i doma, priča Miroslav.
Danas Vinarija Pavlomir ima 40 hektara vinograda s akumulacijom iz koje, kad zatreba, polovicu mogu navodnjavati kap po kap. U Primorju uzgajaju žlahtinu, chardonnay, pinot bijeli, muškat i cabernet sauvignon i frankovku. Iznenađuje vrlo nizak pH, broj koji označava kiselost, odnosno lužnatost. Između 2,9 i 3,2 je što vinogradaru pruža mogućnost pustiti grožđe da više sazrije pa su vina punija, ali zadržavaju svježinu.
Četiri caberneta i još jedan
U Vinodolu su prinosi mali. Žlahtina daje do dva kilograma po trsu, a cabernet sauvignon do kilogram i pol. Od žlahtine rade dva mirna vina, s bijelom i crnom etiketom, a od caberneta četiri: Rosé, crnjak s bijelom etiketom i crnom, te barikirani Cabernet sauvignon 225.
Od grožđa iz Podunavlja rade graševinu, a imaju četiri pjenušca. Tim pokerom mogu lijepo obilježiti 30. rođendan najstarijih čokota. Bazni je Palinkaš Grasecco od graševine iz Šarengrada. Napravljen je tankovskom metodom u Italiji pa su nazivom podsjetili na prosecco. Morat će, kaže Miroslav, promijeniti ime jer su ga drugi zaštitili. Neće, dodaje, mijenjati stil I ne trebaju. Vino prekrasno pokazuje da jednostavnija metoda može dati svježe i lagano, ali nimalo banalno vino. Uživali smo u njemu za sunčanog ožujskog dana na terasi ispred vinarije.
Šampanjska metoda
Mjehurići za preostala tri pjenušca nastaju kao u Champagnei. San Marino je od žlahtine i nakon druge fermentacija u boci odležava na kvascima između 12 i 24 mjeseca. Nježnih je, preciznih aroma, fin i svjež sa strukturom koja se odležavanjem na kvascima s vremenom povećava.
Ružica Vinodola peto je vino od cabernet sauvignona, a “recept” je kao i za San Marino. Ostatkom šećera koji je vrlo odmjereno ostavljen u odnosu na visoku kiselinu žele se približiti širem krugu konzumenata pjenušavih vina. Ružica Vinodola peto je vino od cabernet sauvignona, a “recept” je kao i za San Marino. Ostatkom šećera žele se približiti širem krugu konzumenata pjenušavih vina.
Od školjaka do svinjetine
Najzreliji je pjenušac 1288. Od chardonnay je (50 posto) te pinota bijelog i žlahtine. Tri do pet godina odležava nakon druge fermentacije u boci na kvascima i spada među naše najkvalitetnije pjenušce. Šampanjskog je stila. U mirisu se isprepliću arome zrelog žutog voća, badema i pekarskih nota. Okus je bogat i fin. Punog je tijela i izražene svježine prožete brojnim sitnim mjehurićima. Dobro će pratiti školjke i rakove, salate sa plodovima mora, ali i svinjsko pečenje.
Tek ćemo početi s pjenušcima raditi pravu priču, ambiciozan je Miroslav Palinkaš kojem se u poslu . Ambicija se vidi i u uređenju vinarije. Za korone su, paradoksalno je, financijski došli do daha pa kupili opremu, a sad šire i kušaonu kako bi mogli odjednom primiti nekoliko autobusa. Gostiju je, kaže Miroslav, sve više. Dobar dio vina tako i prodaju u vinariji, kušaoni te prodavaonici. U njoj nude i destilate te fine prehrambene proizvode drugih hrvatskih proizvođača.
