More

    Rasadničar s Krka spašava stare sorte otoka Suska

    Kategorije:

    Tko samo sluša Ivicu Dobrinčića, a ne gleda ga, mogao bi pomisliti da je riječ o čuvaru Svetoga grala. Vinar iz Vrbnika na Krku nema dugu kosu poput čuvara čudotvornog kaleža iz filma “Indiana Jones i posljednji križarski pohod”, ali polako govori pa svaka riječ kao da više znači. Osim toga, sam si je dodijelio važnu ulogu. Ne samo da čuva hrvatsko blago, nego ga vraća i u vinograde.

    Zbog nedovoljno obojene kožice od sorte trojišćina mogu se dobiti ružičasta ili slabije obojena crna vina

    Ivica je i rasadničar, zaslužan za očuvanje autohtonih kvarnerskih sorata trojišćine i sansigota. Trsove trojišćine slali su mu sa Suska, a on ih je pet godina nacjepljivao i rasađivao kako bi dobio prvo vino. U prošlosti je ova sorta u kupaži s drugim lokalnim crnim sortama, brajdom velikom i sansigotom davala manje alkoholična, užitna crna vina koja su se prodavala po cijelom Kvarneru.

    Zbog nedovoljno obojene kožice od sorte se mogu dobiti ružičasta ili slabije obojena crna vina, pišu prof. dr. Edi Maletić i suradnici u Zelenoj knjizi Hrvatske izvorne sorte vinove loze.

    Ivica Dobrinčić
    Na Krku podno vrha Hlam Ivica je posadio bordoške sorte cabernet sauvignon, merlot i petit verdot za vino Kapitul

    I Ivica Dobrinčić od trojišćine radi užitno ružičasto vino, a za “pravi” crnjak odabrao je sansigot ili sušćan, još jednu samorodnu sortu Suska.

    – S njim sam se bavio deset godina prije prvog vina. Trebalo je dvostruko više vremena nego s trojišćinom jer vino mora odležavati pa se rezultat ne vidi godinu iza berbe, nego dvije ili tri – rekao je.

    Sansigot su nekad uzgajali do otoka Iža na vrhu zadarskog arhipelaga. Sansig je staro ime Suska, a sortu zovu još i tvardo grozje i čarno grozje.

    Većina površine otoka Suska nekad je bila zasađena autohtonim sortama vinove loze (Fotografija: visitlošinj.hr)

    Na Susku je pod vinogradima bilo oko 280 od ukupno 351 hektara obradivog tla, polovica je bila zasađena sušćanom pa je jasno koliko je bio važan Suščanima. Daje vrlo fina vina koja nisu trpka. Zbog toga se sve više sadi i, iako spada u ugrožene sorte, čini se da ima lijepu budućnost. Dobrinčić ga njeguje sedam mjeseci u bačvicama, dijelom novima, a dijelom rabljenima, pa njegov sansigot ima i lijepu pikantnost.
    Naslovna fotografija: Julio Frangen

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...

    Najbolja vina u šest kategorija u petak ćemo proglasiti...

    Na listi 100 najboljih vina Hrvatske puno ih je od plavca, graševine ili malvazije, no gotovo je...

    Vinski grad od petka u Zagrebu! Europsko prvenstvo uz...

    Smiruje li čaša vina nogometnu groznicu ili je pojačava vidjet ćemo u zagrebačkom Vinskom gradu od 14....

    Predikatni traminac iločke vinarije Zelenika prvak je ocjenjivanja u...

    Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. iločke vinarije Izvori života Zelenika prvak je ocjenjivanja organiziranog uoči 56....