Istražujući olupinu broda u finskom arhipelagu Aland u Baltičkom moru ronioci su 2010. pronašli 168 boca šampanjca. Kušali su ga i shvatili da je pitko. Tim su povodom tvrtka Hurtigruten Norway, specijalizirana za krstarenja sjevernim morima i britanska vinarija Rathfinny, koja je 2010. osnovana, u blizini Arktičkog kruga, gdje se temperature približavaju nuli, spustile u more 1700 boca pjenušca i projekt nazvali ‘Havets Bobler’ ili Mjehurići s mora.
Boce su bile zapečaćene u posebnom voštanom priključku i spuštene na šest mjeseci odležavanja na dubini od oko 30 metara na kojoj je temperatura vode blizu nule. Raspisale su se o tome svjetske agencije ne spominjući kako je prvi pjenušac odležan na dnu mora bio Morski valomet Poljoprivredne zadruge Vrbnik.
– Htio sam raditi pjenušac metodom druge fermentacije u boci, a u podrumu je bilo toplije od 12 stupnjeva idealnih za sazrijevanje. Saznao sam da je takva temperatura stalna kod nas u moru na 32 metra dubine pa smo prve boce spustili na dno i pokazalo se da to dobro funkcionira – pričao je Marinko Vladić, enolog Poljoprivredne zadruge Vrbnik koja je još 2006. stotine boca klasičnog pjenušca od žlahtine prepustila odležavanju u najvećem vinskom ‘podrumu’ na svijetu.
Neke su u miru i tamo čak pet godina i to nije slučajan odabir. Toliko, pokazalo je iskustvo, izdrži metalni krunski čep kojim su boce klasičnog pjenušca uobičajeno začepljene tijekom druge fermentacije. Traži se način da izdrže i dulje, a vjerojatno je rješenje u izradi čepova od boljeg materijala i zalijevanju grlića boce voskom.
Godinama već u Ikarskom zaljevu nedaleko Opatije više istarskih vinara te Marko Miklaužić iz Moslavine i Iločki podrumi “skrivaju” kaveze s buteljama na godinu dana pa je u kolovozu turistička atrakcija njihovo vađenje i spuštanje novih. A najozbiljnije se odležavanju vina u moru posvetio Marko Dušević iz Ljupča pokraj Zadra. Uz školjke, u njegovu uzgajalištu Adriatic shell na Pagu “rastu” i vina u desecima tisuća butelja koje prodaje širom svijeta pod brendom Coral Wines. Ozbiljne godine bavljenja tim eksperimentom i ozbiljna vina ne samo iz Hrvatske pokazali su kako “more ne prihvaća bilo kakvo vino, ono jako dobro zna koja su ga dostojna”
