More

    Reljef i klima su teme 3. razreda srednje

    Da živimo oko ekvatora, lozu bismo uzgajali, kad bi se to tamo moglo, na ravnici. Da smo u umjerenom pojasu južne Zemljine polutke, na Dingaču i Postupu rasli bi borovi, a vinogradi bi krasili padine sjeverno od Svetog Ilije, najvišeg vrha Pelješca. Ovdje gdje jesmo, Sunce je južno od nas i kad je u zenitu 21. lipnja pa pod najboljim kutom miluje lozu na južnim obroncima.

    Dingač spada među naše najtoplije vinogradarske položaje, no i tamo povremeno padne snijeg. I ne smeta čokotima

    Na vrhunskim položajima Pelješca “tri sunca” djeluju na grožđe. Zrake s neba padaju na čokote pod idealnim kutom, a čak i kad prođu između njih, odbijaju se od kamena pa griju odozdo. Treće sunce je svjetlo koje more reflektira prema lozi. Ta tri sunca plavac na Dingaču ne bi dobio da nagib na nekim dijelovima nije čak 50 stupnjeva. Vinogradari su podigli spomenik magarcu jer bez njega po toj strmini ne bi ni mogli transportirati grožđe do vinarije. To ipak nisu najstrmiji vinogradi.

    Rizling među kojim i koze stoje ‘pod ručnom’

    U Njemačkoj, kraj rijeke Mosel, vinograd Calmont u selu Bremm ima nagib od 65 stupnjeva pa ni magarci ne bi pomogli. Berači zato imaju posebne stolica na šinama kako se ne bi strmoglavili u rijeku. Treba li reći da se i tu Sunce odbija od kamena i rijeke pa triput utječe na tamošnje rizlinge koji su, vjerojatno i zbog toga, najbolja bijela vina na svijetu.

    U vinogradima s nagibom od 65 stupnjeva berači imaju stolice na šinama. Tamo loza dobiva tri sunca kao na Dingaču

    Takav utjecaj Sunca omogućuje reljef koji je baš zato povezaniji s klimom nego s tlom u terroiru pojedinih vinogorja. Na ekstremnim položajima nabori zemljine površine služe, dakle, kao pojačalo, a na onim pitomijima su štit. Banovo brdo u Baranji te Krndija u kutjevačkoj Zlatnoj dolini vinograde na južnim padinama brane od hladnih sjevernih vjetrova.

    A vjetrovi su jedan od četiri čimbenika koji obilježavaju klimu nekog područja. Kad su lagani i umjereni, pomažu pri oprašivanju, isušuju rosu, sprječavaju pojavu kasnih proljetnih mrazova…

    I vjetar može spriječiti oplodnju

    Suhi i topli vjetrovi nepovoljni su u vrijeme cvatnje i oplodnje jer isušuju tučak pa se zrnca peludi na njega ne lijepe. Jaki vjetrovi, pak, otežavaju oplodnju, isušuju tlo, naglo spuštaju temperaturu, lome lozu ili osipavaju grozdove. Ostali čimbenici klime su toplina, svjetlo i oborine.

    Za razvoj bobica i grozdova najbolja je temperatura između 25 i 30, a za dozrijevanje između 20 i 25 stupnjeva

    Loza najviše voli područja sa srednjom godišnjom temperaturom između 10 i 20 Celzijevih stupnjeva. Za početak vegetacije primjerena je srednja dnevna temperatura između 10 i 12 stupnjeva, za cvatnju i oplodnju od 20 do 30, za intenzivan rast i oblikovanje pupova između 25 i 35, za razvoj bobica i grozdova od 25 do 30, a za dozrijevanje između 20 i 25 stupnjeva.

    I stari će panj stradati na minus 25

    Ekstremne temperature su opasne pa cvat stradava ispod nule, mladice i lišće na minus 2, nabubrijeli pupovi na minus 3, mlado korijenje na minus 5, a minus 25 može biti kobno i za stare panjeve. S druge strane, iznad 38 stupnjeva prestaje rast mladica, a 40 stupnjeva ili više oštećuje trs.

    Ne reagiraju sve sorte isto na hladnoću i toplinu. Od svjetski poznatih, rajnski rizling najbolje podnosi klimu hladnijih sjevernih vinogradarskih krajeva Europe, ali nije baš vjerojatno da bi mogao izdržati vrelinu juga. Čak mu je i u Slavoniji i Podunavlju pomalo pretoplo.

    Najbolji su vinorodni krajevi su kojima tijekom godine padne između 600 i 800 litara oborina po četvornom metru

    Svjetlo je svakoj biljci važno zbog fotosinteze, a na primjeru tri sunca već smo spomenuli da je, osim izravnog, važno i difuzno ili reflektirajuće. Vinovoj lozi za uspješan rast treba između 1500 i 2000 sati sunca tijekom vegetacije te od 150 do 170 vedrih i djelomično vedrih dana.

    Kiša može razbiti zrele bobice

    Što se tiče vlage, najbolji su vinorodni krajevi su kojima padne od 600 do 800 litara oborina po četvornom metru na godinu, a kod nas je ta količina između 600 i 1300 litara. Zimi lozi odgovara snijeg zato što povećava vlagu tla i regulira njegovu temperaturu. Umjerena kiša je blagodat cijele godine, naročito u početku vegetacije te kad se počnu formirati bobice. Jaka kiša, pak, može omesti oplodnju, a u vrijeme zriobe grožđa izaziva pucanje bobica što omogućuje razvoj plijesni.

    Kasni proljetni mrazevi su vrlo opasni, a magla nije nikad dobrodošla, no posebno je neugodna u vrijeme cvatnje i dozrijevanja. Tad ne valja ni rosa, osim u najtoplijim vinorodnim krajevima gdje snižava temperaturu.

    Listovi stradavaju na minus 2, pupovi na minus 3, mlado korijenje na minus 5, a na minus 25 čak i stari panjevi

    Hrvatska vinorodna područja klimatski se dijele na Slavoniju i Podunavlje, Sjeverozapadnu ili Bregovitu Hrvatsku, Istru, Primorje i Dalmatinsku Zagoru, Sjevernu Dalmaciju te Srednju i Južnu Dalmaciju.

    U svakoj od njih rastu drukčije sorte, pa u sjevernoj Dalmaciji crni sortiment predvode cabernet sauvignon, merlot, syrah, grenache pa i carignan, a Srednja i posebno Južna su carstvo plavca malog.

    Ima sorti koje se pojavljuju u više zona i u svakoj daju drukčija vina. Tako su graševine Slavonije i Podunavlja bogate, pune i snažne, a one iz Bregovite Hrvatske osvježavajuće i lagane.

    Gdje sve loza raste pokazuje vino Altura Maxima argentinske vinarije Colomé. Vinograd je 3111 metara nad morem

    Na Zemlji se jedino chardonnay uspio snaći u svim vinskim krajevima. U vinskom Novom svijetu, pod kojim se podrazumijevaju Sjeverna Amerika te sve vinske zemlje južne Zemljine polutke, daje voćnija vina.

    Nije cijela Burgundija ista

    Burgundijski ima jače arome, a u Chablisu, to je dio Burgundije, ali ipak malo “odmaknut” prema zapadu, vina od te sorte mnogima su najdraža zato što u njima dominira mineralnost. U Južnom Tirolu chardonnayi su lakši, svježiji i s izraženijim cvjetnim mirisima.

    Po prilagodbi različitim klimama blizak mu je sauvignon bijeli. Najbolji stižu iz gornjeg dijela doline Loire, pod etiketama na kojima piše Sancerre ili i Pouilly-Fumé. Odlikuje ih boja dima i mineralnost. U donjem toku Loire imaju svježe arome ploda i cvijeta ribiza. Na Novom Zelandu kvalitetom su se približili onima iz Loire, ali su voćniji i s više alkohola.

    Ne mogu se dobro upoznati sorte poput sauvignona ili chardonnaya bez da se kušaju vina sa svih strana svijeta

    U bordoškim bijelim mješavinama dodaju ga, zbog aroma i svježine, semillonu koji je zaslužan za čvrstoću i dugovječnost vina. Posebno su aromatični i osvježavajući, često i očaravajući, u hladnim krajevima kakvi su Južni Tirol, austrijski i slovenski dijelovi Štajerske te Međimurje i Zagorje.

    Plešivički sauvignoni više nalikuju najboljima iz novozelandske regije Marlborough, a slavonski među rijetkima u svijetu dovoljno snažni za odležavanje u novim bačvicama, a da ih drvo ne preuzme kao u Kaliforniji.

    Ukratko, svaka klima ima favorite među sortama, a većina sorata najviše voli neku klimu iako se snalazi i u drugima. Sve to ljudima koji vole vina daje priliku za istraživanja i uživanja.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Plavac s Hvara daje mekša vina nego s Pelješca,...

    Rasni plavci traže najmanje pet godina odležavanja, šteta ih je prije puštati na tržište, pokazalo je kušanje...

    Počinje Europsko prvenstvo, a tekst uoči Svjetskog u Rusiji...

    Da sam ja Zlatko Dalić, ovu bih zvjezdanu ekipu poveo u Rusiju, napisao sam uoči Svjetskog prvenstva...

    Feričanci: Enosophia provodi klonsku selekciju frankovke na 25.000 trsova

    Na pet hektara novog vinograda na Srednjaku, jednom od svojih najstarijih položaja, ekipa vinarije Enosophia iz Feričanaca...

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...