More

    Rimljani su pili puno bolja vina nego što smo mislili, tvrde arheolozi

    Kategorije:

    Arome koje podsjećaju na tostirani kruh i orahe te blago začinjen okus imala su vina koja su Rimljani radili prije gotovo 2000 godina. Objavili su to u britanskom arheološkom časopisu Antiquity Dimitri Van Limbergen s belgijskog Sveučilišta Ghent i Paulina Komar sa Sveučilišta u Varšavi.

    Vina poput današnjih iz amfora

    Usporedili su drevne dolije – zemljane posude u kojima su Rimljani držali vino, a bile su ponekad i dovoljno velike da u njih stane čovjek –  sa sličnim spremnicima koji se koriste danas. Ponajprije s glinenim amforama koje, po uzoru na Gruziju, danas koriste i brojni europski vinari. I zaključili kako je proces proizvodnje vina poprilično sličan.

    Rimljani su glinene posude dolije ukapali u zemlju, a vinifikacija je bila slična sve popularnijem korištenju amfora

    Dolia i qvevri (amfora) imaju usko dno što omogućuje da se krute tvari u njima stalože i djelomično odvoje od vina. Dodali su i kako je pikantan okus nastajao zbog zakopavanja dolije u zemlju, što je omogućilo kontrolu temperature za vrijeme odležavanja vina. Rimljani su, tvrde, radili bolja i stabilnija vina nego što se pretpostavljalo.

    Nisu imali samo crvena i bijela…

    Ta vina, pojasnili su, nisu dijelili na bijela i crvena. Spektar je bio širi, u rasponu od bijele i žute do zlatne, jantarne, smeđe pa crvene i crne, a boje su se javljale kao posljedica maceracija. Ljut (spicy ili pikantan) okus nastao je zakopavanjem dolije u zemlju, navode u studiji. Time su kontrolirali i temperaturu tijekom odležavanja vina.

    Brojna su rimska kućanstva čuvala vina u glinenim posudama postavljenima u kuhinji ili sobi kako bi im bila što bliža

    Veliki vinski podrumi ispunjeni dolijama bili su velike investicije pa dokazuju i gospodarski prosperitet u kasnorepublikansko i ranocarsko doba, rekao je Van Limbergen. Dodao je kako su mnoga kućanstva imala manji dolium pa su vina bila dio svakodnevnog života.

    Voljeli su vina koja ‘suše’ usta

    Zbog odležavanja u glinenoj posudi vino je sušilo usta. To je bilo popularno, a dokazuje i da su Rimljani utjecali na okuse i mirise vina mijenjajući oblik dolija i mjesta na kojima su ih držali.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Plavac s Hvara daje mekša vina nego s Pelješca,...

    Rasni plavci traže najmanje pet godina odležavanja, šteta ih je prije puštati na tržište, pokazalo je kušanje...

    Počinje Europsko prvenstvo, a tekst uoči Svjetskog u Rusiji...

    Da sam ja Zlatko Dalić, ovu bih zvjezdanu ekipu poveo u Rusiju, napisao sam uoči Svjetskog prvenstva...

    Feričanci: Enosophia provodi klonsku selekciju frankovke na 25.000 trsova

    Na pet hektara novog vinograda na Srednjaku, jednom od svojih najstarijih položaja, ekipa vinarije Enosophia iz Feričanaca...

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...