Početna
Što piti na skijanju? Točni odgovori Vinskoga kviza mogu pomoći
Deveti krug Vinskoga kviza bio je posvećen vinima iz zemalja koje su najpopularnije među hrvatskim skijašima:
1. U Sloveniju, Italiju, Austriju, Francusku i BiH hrvatski građani najradije odlaze na skijanje. U svim tim zemljama uzgajaju traminac. Frankovka je popularna u Austriji i Sloveniji, a lovrijenca ima i u Italiji.
2. Stara trta (slika dolje), odnosno stari trs turistička je atrakcija Maribora, grada podno slovenskog skijališta Pohorja. Ima više od 400 godina, a i dalje redovito rodi. Sorta je žametovka ili modra kavčina. Na godinu s "trte" uberu između 35 i 55 kilograma grožđa i naprave vino: stotinjak bočica od 0,25 litara koje su protokolarni dar Grada Maribora.
3. Goriška brda ili Colio glasovita su vinska regija poznata po rebuli koju Slovenci dijele s Italijom. Refoškom se diči regija Kras ili Carso, a sortom zelen Vipava, odnosno Vipacco.
4. Alto Adige (dolje) je talijanska vinorodna regija okružena skijalištima koju zovu i Südtirol. Živi tamo puno Austrijanaca pa su talijanski i njemački ravnopravni jezici.
5. Pinot sivi najzastupljenija je vinska sorta loze u regiji Alto Adige/ Südtirol. Poznata je i po dobrim vinima od bijelog pinota te odličnima od crnoga.
6. Prema podacima Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV) Austrija na godinu proizvodi šest puta više vina nego Hrvatska. I to odličnih vina.
7. Francuska se 2023. nakon devet godina vratila na prvo mjesto liste najvećih svjetskih proizvođača vina. U međuvremenu je prva bila Italija. Francuzi i troše najviše vina, a najviše grožđa proizvode Španjolci.
8. Najznačajnije bosansko-hercegovačke autohtone sorte su blatina i žilavka. Gotovo samo u Hercegovini ima bene i krkošije, trnjakom se i mi s pravom ponosimo, a kambuša je lokalni hercegovački naziv za alicante bouschet.
9. U vinogradima blatine uvijek ima i drugih sorata. Najčešće su to bena i žilavka.
Odgovor na deseto 'pitanje' trebao je biti pojašnjenje odgovora na deveto. Blatina, za razliku od velike većine vinskih sorata, ima funkcionalno ženski cvijet pa ne može sama sebe oprašivati. Zato se uz nju sadi 10 do 15 posto sorata u čijem su cvijetu razvijeni i prašnici i tučak.
Nagrada pobjedniku 9. kruga Vinskoga kviza je besplatna edukacija u Školi vina. Njegovo ime objavit ćemo u nedjelju, 14. siječnja. Sljedeći, "jubilarni" 10. krug počinje u srijedu, 13. siječnja.
3. Goriška brda ili Colio glasovita su vinska regija poznata po rebuli koju Slovenci dijele s Italijom. Refoškom se diči regija Kras ili Carso, a sortom zelen Vipava, odnosno Vipacco.
4. Alto Adige (dolje) je talijanska vinorodna regija okružena skijalištima koju zovu i Südtirol. Živi tamo puno Austrijanaca pa su talijanski i njemački ravnopravni jezici.
5. Pinot sivi najzastupljenija je vinska sorta loze u regiji Alto Adige/ Südtirol. Poznata je i po dobrim vinima od bijelog pinota te odličnima od crnoga.
6. Prema podacima Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV) Austrija na godinu proizvodi šest puta više vina nego Hrvatska. I to odličnih vina.
7. Francuska se 2023. nakon devet godina vratila na prvo mjesto liste najvećih svjetskih proizvođača vina. U međuvremenu je prva bila Italija. Francuzi i troše najviše vina, a najviše grožđa proizvode Španjolci.
8. Najznačajnije bosansko-hercegovačke autohtone sorte su blatina i žilavka. Gotovo samo u Hercegovini ima bene i krkošije, trnjakom se i mi s pravom ponosimo, a kambuša je lokalni hercegovački naziv za alicante bouschet.
9. U vinogradima blatine uvijek ima i drugih sorata. Najčešće su to bena i žilavka.
Odgovor na deseto 'pitanje' trebao je biti pojašnjenje odgovora na deveto. Blatina, za razliku od velike većine vinskih sorata, ima funkcionalno ženski cvijet pa ne može sama sebe oprašivati. Zato se uz nju sadi 10 do 15 posto sorata u čijem su cvijetu razvijeni i prašnici i tučak.
Nagrada pobjedniku 9. kruga Vinskoga kviza je besplatna edukacija u Školi vina. Njegovo ime objavit ćemo u nedjelju, 14. siječnja. Sljedeći, "jubilarni" 10. krug počinje u srijedu, 13. siječnja. 08.04.2025.