More

    Sva su dobra vina seksi, a pjenušava posebno

    Kategorije:

    Tko je jednom ljetnu zoru dočekao na plaži u intimnom društvu, nikad to neće zaboraviti. A ako se pritom krijepio dobrim pjenušcem, svaka će ga nova čaša s mjehurićima podsjetiti na te trenutke, ma kako davni bili.

    Prirodni pjenušci, kojima mjehurići nastaju drugom fermentacijom u boci (klasična metoda) ili u tanku (charmat), s pravom se smatraju vinima za posebne prilike. Pune se u boce posebnog oblika koje se otvaraju na poseban način, rukom a ne vadičepom, i piju iz posebnih čaša. To ne znači da ih treba piti rijetko. Prilika je posebna kad je ljudi takvom učine, a ljeto je posebno godišnje doba i zato je pravo vrijeme za pjenušce.

    Pjenušci u pravilu imaju relativno malo alkohola, uglavnom do 12,5, rijetko i 13 posto, nježne arome čija kompleksnost raste s godinama odležavanja i izraženiju finu kiselost koja mu daje svježinu. Dodatno osvježavaju mjehurići. Riječ je o ugljikovu dioksidu, bezbojnom plinu kiselkasta okusa koji u malim koncentracijama nema ni mirisa. Mjehurići pomažu i da alkohol brže uđe u krvožilni sustav. To ne znači da će se onaj tko pije pjenušac jače napiti nego drugi koji pije mirno vino ili žestoka pića.

    Brži početak utjecaja alkohola znači i da će prije popustiti, a zbog slabljenja utjecaja alkohola, ako se ne popije previše, oni koji piju pjenušac raduju se mirnije nego oni koji piju pića bez mjehurića. I zato se dobar pjenušac umjereno može piti od jutra do mraka. U pravom društvu i do sutra, odnosno do novog jutra. Mirišu na smolu…, pjevali su Haustori u pjesmi Moja prva ljubav koju većina pamti po stihu “Djevojke u ljetnim haljinama volim”. Pjenušci uglavnom ne mirišu na smolu, makar ima vrlo zrelih u kojima se razvija sličan miris, ali podsjećaju na djevojke u ljetnim haljinama.

    Lepršavi su, zaigrani i, poput poljupca iz prve ljubavi, svaki gutljaj zove na sljedeći.
    Mogu se piti i uz vrlo različita jela. Lagani i mladi prirodni pjenušci odličan su aperitiv, pristaju i školjkama te sirovoj mariniranoj, ali ne i dimljenoj ribi.

    Kod nas su lagani i mladi u pravilu ružićasti. Bijela prirodna pjenušava vina obično su ozbiljnija i zrelija nego roséi. Ti odležaniji “šampeki”, kako mnogi tepaju finim pjenušcima, izvrsna su pratnja kamenicama, bile sirove ili termički obrađene, kao i školjkama poput Jakobovih kapica te bijeloj ribi i jelima od bijelog mesa. Rijetki domaći zreli ružičasti pjenušci slažu se i s tamnijim mesom. Možda ne s biftekom, ali s teletinom da, kao i s patkom te pernatom divljači.

    Kod većine pjenušaca, pa i puno šampanjaca, teško je znati koliko su zreli jer na etiketi godina berbe ne piše. Zato je zahtjevnijim kupcima najbolje posjetiti vinara i tamo ih nabaviti.

    Šampanjci s oznakom godine, pak, u pravilu su skupi. Proizvode se samo u boljim godinama i svaka je berba drukčija jer odaje uvjete u kojima je grožđe sazrijevalo.

    Oni bez oznake berbe, pak, uvijek su vrlo slični jer im se arome i okus ujednačavaju dodavanjem reserve, dobrog vina iz starijih godišta.

    U Champagnei šampanjce dijele po karakteru, kao i ljude. One laganije i osvježavajuće nazivaju šampanjcima s duhom, s tijelom su bijeli šampanjci od crnog grožđa, sa srcem odležaniji, vrlo često ružićasti, a s dušom oni od najboljeg grožđa i iz najboljih godina. Prema karakteru im raste i cijena, od 15-20 eura za “duhove” do 150 pa i puno više eura za “duše”.

    Dobri hrvatski pjenušci umjerenijih su cijena, do 15-25 eura. Jeftiniji teško mogu biti jer je transformacija mošta, preko baznog mirnog vina u zrelo pjenušavo složena i dugotrajna. Plešivica se odavno profilirala kao regija odličnih pjenušaca, s malo neprovrelog šećera, kao i Franciacorta u Italiji te Engleska.

    A ta slatkoća je u pjenušcima posebna priča. Suhi pjenušac (sec ili dry) ima puno šećera, a s manje ili bez njega su brut, extra brut, brut nature i zero dosage. Slađi pjenušci mogu biti fino izbalansirani pa i ukusni, ali uglavnom su banalni. Oni s manje šećera pružaju puno više užitka u svakoj prilici u kojoj se piju. A tko s intimnim društvom u ljetnoj haljini dočeka zoru na plaži, bit će mu dovoljno slatko. I trebat će mu za okrijepu suhi pjenušac.

    Fotografije: Karl Lagerfeld/Dom Perignon

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Badelov pjenušac Epoha osvojio zlato na Concoursu Mondialu na...

    Više od 900 pjenušavih vina iz cijeloga svijeta stiglo je na ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles u...

    ‘I’ kao Italija i izborna berba

    Italija je 2023. bila drugi najveći proizvođač vina na svijetu s 38,3 milijuna hektolitara iza Francuske (48...

    Rizling konačno kupuju, kaže Velimir Korak. Naravno, kad je...

    Odležao je u drvenim bačvama Rizling Laškovec 2023. plešivičke vinarije Korak. Smirenog je sortnog mirisa, nježnog okusa...

    Nedjeljni vinski haiku! Vino

    Sunce prži do srži. Samo nas vino živima drži! Nedjeljni (vin)haiku 51

    Karakteran i jako fin Cabernet sauvignon vinarije Bolfan Vinski...

    Hrvatsko Zagorje možda nije idealno vinorodno područje za bordoške crne sorte, ali u vinariji Bolfan Vinski Vrh...

    Prema Google recenzijama najljepši vinograd u Europi ima vinarija...

    Čak tri od deset najljepših europskih vinograda su u Hrvatskoj, prema istraživanju međunarodne trajektne kompanije DFDS temeljenom...