More

    Svjetski dan voda je 22. ožujka! U vinu je ima 85%. Nazdravimo joj gemištom

    Kategorije:

    Da je voda zdrava, žaba bi bila velika kao krava, šale se u Zagorju i dodaju kako imaju toliko jaku vodu da je moraju s vinom razrjeđivati… No, uozbiljimo se: na Svjetski dan voda 22. ožujka dobro je prisjetiti se kako je i u vinu ima oko 85 posto pa i vinoljupci imaju razlog za slavlje.

    Vino je fermentirani grožđani sok, a zrele bobice savršen su paket sirovina za proizvodnju finog pića. Njihova pulpa sadrži vodu, šećere i kiseline, a kožica spojeve koji bojaju vino te tanine i arome. Vino je, tako, složena kombinacija spojeva koji dolaze iz grožđa ili nastaju tijekom fermentacije.

    Voda je, ponovimo, dominantna. Udio ovisi o brojnim čimbenicima, a najznačajniji su razine alkohola i šećera. Udio alkohola obično se izražava u postocima volumena vina: 13 posto znači da ga u litri vina ima 1,3 decilitra.

    Kako vina, “obična” i neobična (vidi sliku) te pojačana mogu imati do 22 posto alkoholsa, mijenja se i udio vode. Voda i alkoholi su najzastupljenije komponente vina, ali nisu jedine. Evo još nekih koje ne mijenjaju značajnije odnos vode i alkohola, ali utječu na izgled, miris i okus vina.

    Neprovreli šećer
    Najviše je suhih vina, ali i ona obično sadrže dva do tri grama prirodnog grožđanog šećera po litri zato što ga kvasci nisu mogli preraditi u alkohol. To se u okusu ne osjeti kao slatkoća. No, može ga biti i više od 400 grama po litri u vinima od prosušivanoga grožđa, kao i nekim drugim desertnima.

    Toliko ga sadrže vina ojačana destilatom poput sherryja, a može ga biti i u prirodnima. Kutjevo je 2006. imalo Graševinu ledene berbe sa 460 grama neprovrela šećera po litri. E, to se u okusu osjeti! Poput meda je.

    Kiseline
    Vinu daju svježinu i, što se tiče samog okusa, među najvažnijima su. Njihova prisutnost u vinu stvara slinu u ustima, a mogu imati i ulogu u zaštiti vina od kvarenja. Vino kojem nedostaje kiselina djeluje umorno. Vinska i jabučna kiselina potječu iz grožđa, a druge, primjerice mliječna ili octena, mogu nastati tijekom vinifikacije ili sazrijevanja. Ukupna kiselost u većini vina je između 5,5 i 8,5 grama po litri.

    Aromatski spojevi
    Esteri, pirazini, terpeni, tioli i laktoni i ostali aromatski spojevi vino čine zanimljivim: nakon što ga omirišemo, mozak javlja hoćemo li uživati ili ne. Ima aromatskih spojeva i u drugim proizvodima biljnog i životinjskog podrijetla. Zato nam vina i mirišu na trave, voće, povrće, začine, meso…

    Antocijani su pigmenti koji crveno vino čini crvenim, a rosé ružičastim.

    Tanini se prepoznaju po dojmu da suše usta. Nezreli tanini su tvrdi i trpki, a zreli meki i slasni.

    Više je od tisuću ostalih spojeva u čaši vina, među njima željezo, magnezij, kalij… Neki su u vino došli s grožđem, a drugi sredstvima koja se koriste u proizvodnji.

    Gemišt ima i veći udio vode nego čisto vino, a ljubitelji će svejedno reći kako čovek nije zmislil ništa pametnejše od gemišta. Vodama bi možda, stoga, na njihov dan trebalo nazdraviti dobrim gemištom.

     

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Wagyu: Black Bull Ranch nudi meso krava koje su...

    Stvarno su sretne, društvene, mazne i vole ljude, a na imanju uživaju i u glazbi... priča Siniša...

    U igri za 100 najboljih vina jantarnih je bilo...

    Kao da je svaki izbornik vina koja će na ocjenjivanje 100 najboljih u Hrvatskoj među maceriranima nominirao...

    Fina vina i prekrasne slike: Braća Benvenuti predstavila nove...

    U proljeće na tržište izlaze svježa vina, a često i odležana iz ranijih berbi. Braća Benvenuti iz...

    Za 100 najboljih vina nominirano je čak 91 bijelo....

    Da smo tražili samo 100 najboljih bijelih vina, gotovo bismo imali dovoljno nominacija. Ponovimo kako će među...

    Ne radi vinoteka? Ne radi vinarija? Vinomat radi!

    Nudi vina u butelji ili litrenoj boci, mineralnu vodu, čaše i otvarače za boce. Prima eure, novčanice...

    Svinjska rebra u rižotu, piletina u ‘juhi’ i škrleti...

    Potencijal najznačajnije moslavačke sorte u gastronomiji pokazali su u praksi organizatori priredbe ŠkrlotOvO u Ivanić-Gradu. Sljubili su...