More

    Tri ljubavi Kopjarovih rizlinga: trs voli kamen, grozd sunce, a vino bocu

    Kategorije:

    Sedam je rizlinga donio na kušanje Robert Kopjar čija je vinarija u mjestu Pece nedaleko u zagorskoj općini Budinšćina: 2013. bila mu je prva berba, ponudio je i zrele 2015. te 2017., seriju svježijih od 2018. do 2020. te sasvim mladi rizling 2021. Vina su istog stila, sva polusuha, s izraženom svježinom koja je kombinacija finih kiselina i mineralnog tla i s tri ljubavi: trs voli kamen iz kojeg crpi mineralnost, grozd voli sunce koje mu daje slast, a vino bocu u kojoj se može lijepo razvijati.

    Kopjarovi su rizlinzi precizno vinificirani i sortno prepoznatljivi no svaki ima malo drukčiji karakter. Kao da smo upoznavali više generacija ljudi iz iste obitelji čije se osobine nisu uvijek mijenjale s oca na sina postepeno, nego su “skakale” i s djedova na unuke.

    A vinsko “upoznavanje” započelo je rizlinzima iz 2020., 2019. i 2018. Prvi je bio očekivano mlad, ali po svemu fin, s 5,7 grama neprovrela sladora i primjerenim kiselinama. Godinu dana stariji, koji je sad i u redovitoj prodaji, imao je pomalo neočekivanu zelenu aromatsku notu. Okus mu je bio sočan, pun i jako mineralan. Podjednako sočnom i punom, samo s više voćnosti, a manje “zelenila”, pokazala se berba 2018. I mineralnost je bila izraženija nego kod mlađih rizlinga, a ravnotežu je stvaralo čak devet grama neprovrela šećera.

    Rizling je zahtjevna sorta čije grožđe sazrijeva kasno, krajem rujna ili u listopadu, no unatoč tome ne gubi kiseline

    – Fermentacija je stala sama, a vino nam je bilo fino – veselo je rekao Robert Kopjar.
    Treba reći da je rizling sorta čije grožđe nakuplja puno kiselina, a pristaje mu i malo slatkoće.

    Kiseline, tanini i mineralne soli okusu vina daju tvrdoću, a šećeri, alkoholi i viši alkoholi mekoću. Da bi vino bilo fino, te dvije strane moraju biti izbalansirane. Bez obzira na ravnotežu, vina od rajnskog rizlinga spadaju među tvrđa, zato što su kiseline i mineralnost izraženije nego slast i alkohol.

    Zahtjevna je to sorta čije grožđe sazrijeva kasno, krajem rujna ili čak u listopadu. Bobice vole osunčane terene na kojima će moći dugo skupljati slador. Zato im je drag i vjetar koji ih prosušuje nakon magli i kiša. Vrhunsko će grožđe dati samo trs posađen na teškom terenu, sa što više kamena iz kojeg će crpiti mineralnost. Ona se prepoznaje po slankastom okusu i nježnom peckanju usne šupljine, a vinu jamči trajnu svježinu.

    Rizling je najbliži rođak beline starohrvatske ili beline bijele velike, koju Francuzi zovu gouais blanc, a Nijemci weiße heunisch. Jancis Robinson piše u knjizi Wine Grapes, u kojoj je sa suradnicima opisala 1368 sorata vinove loze, da genska istraživanja nisu dokazala je li rizling roditelj ili dijete te beline koju i mi držimo autohtonom. Štoviše, tepamo joj i da je zagorski Kazanova zato što su trsevi pronađeni u vinogradu pokraj Krapine, a u najbližem je srodstvu s više od 80 sorata vinove loze. Čak je i chardonnay rezultat njezine “ljubavi” s crnim pinotom.

    Zagorje je očekivano dobro podneblje za rajnski rizling, a “zahvaljujući” zatopljenju sve su bolji i cabernet sauvignoni

    Čvrsta veza s belinom ukazuje da u Zagorju i rizlingu mora biti dobro. Počela je to pokazivati vinarija Bolfan Vinski Vrh iz Hrašćine prije gotovo dva desetljeća, a i Boris Drenški iz Rusnice pokraj Huma na Sutli još je 2008. osvojio Decanterovo zlato za Rajnski rizling izborne berbe prosušenih bobica 2006. Potonje je vino predikatno, iznimno slatko, ali s još iznimnijim kiselinama koje su mu, ponovimo, osigurale ravnotežu okusa. Bolfanovi su rizlinzi, pak, uglavnom na suhoj strani, iako ima nekih s ostatkom šećera. A između te dvije krajnosti je cijela paleta vina koja dodatno pokazuje i raskoš sorte. Od rizlinga se mogu napraviti izvrsni pjenušci, svježa suha vina odlična su pratnja jelima od masnijeg mesa, a dobro podnosi i duge maceracije, pa čak i nakon šest mjeseci “namakanja” kožica bobica u amfori ne gubi sortne osobine. Da dobiva gotovo nevjerojatnu raskoš aroma i plemenitost pokazali su plešivički vinari Tomac i Šember, a poslije njih i Jagunić koji ga dugo macerira u drvenoj bačvi. Rizlinzi s manjim ostatkom neprovrela šećera pristaju pikantnijoj orijentalnoj kuhinji, a što je vino slađe kombinacije s hranom su neočekivanije. Tako poluslatki rizlinzi odlično pristaju pačjem pečenju s pireom od kuške koja se uz patku pekla, a sasvim slatki, poput Bodrenova “zlatnika”, naprosto obožavaju gusju ili pačju jetru kao paštetu, ali i pečenu.

    Ne treba sumnjati da će se i Robi Kopjar okušati u ekstremnijim rizlinzima, no njegova aktualna paleta ipak je u kategoriji “off dry” što je genijalna engleska kovanica za vina koja nisu sasvim suha. Da se tu dobro snalazi, te da vinima vrijeme ne smeta, pokazala je i grupa njegovih zrelijih rizlinga iz berbi 2017., 2015. i 2013. Četiri i pol godine zreli rizling u formi je poput Luke Modrića.

    Dio palete Robija Kopjara: Pinot crni, Rosé, Muškat žuti, Chardonnay, Cuvée bijeli, Sauvignon, Graševina i Rizling

    “Isprva je na nosu slatkast, no vrlo brzo se pojavljuju prepoznatljivi rizlinški mirisi agruma. Okus je slastan, a istovremeni i svjež, više od mineralnosti nego od kiselina. Lijepo traje. Da imam birtiju, sigurno bih ga točio na čaše, a da imam prodavaonicu živežnih namirnica, držao bih ga u hladnjaku s mineralnom vodom, sokovima i pivom da mladež koja ide na neku zabavu može kupiti odlično vino u kojem će uživati puno više nego u pivu ili žestici”, zapisao sam u ožujku 2021. godine nakon posjeta Kopjarovu podrumu tijekom kojeg smo i dogovorili predstavljanje vertikale njegovih rizlinga za širu publiku. Organizacija je potrajala, no isplatilo se čekati. Potpisujem svaku lanjsku riječ o Rizlingu 2017. i dodajem da se u boci razvila lijepa aroma ananasa. To se voće može osjetiti i u okusu, a vino je sad u punoj formi, savršeno zrelo, a još se iznimno lagano pije.

    Berba 2015. je na tragu predikatnih vina po boji starijeg zlata, aromama našeg zrelijeg voća i punijem okusu. Prvi Kopjarov rizling, bila je to berba 2013., djeluje mlađi nego što jest. Prema analizi ima tri grama po litri više neprovrela šećera nego 2015., no u okusu je manje sladak. U arhivi je još nekoliko desetaka boca koje doista treba otvarati u posebnim prilikama, samo kako se vidjelo u kojem će se smjeru razvijati i kad će mu kvaliteta početi padati.
    Druženje je završilo Rizlingom 2021. koji još nije spreman za tržište. Prema analitičkim podacima o alkoholu, kiselinama i neprovrelom šećeru sličan je izvanrednoj 2017., a po aromama jako dobroj 2019. Treba dočekati 2023. da dođe u formu. Ako ne Modrićevu, onda barem njegova učenika i nasljednika Matea Kovačića, pa da vidimo kako će se dalje razvijati.

    Rizling po svemu sudeći potječe iz Njemačke. Tamo i u obližnjem Alsaceu pronađeni su najstariji zapisi o sorti, pa je jasno da voli hladniju klimu. Zato i kod nas najbolja vina daje na Plešivici, a usporedno sa zagorskima, kvalitetom sve više iskaču međimurski rizlinzi. U Slavoniji i Podunavlju dobri su rizlinzi ipak iznimke: vrsni vinogradari i vinari koji ga jako vole uspijevaju u jako dobrim godinama napraviti i jako dobra vina.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Plavac s Hvara daje mekša vina nego s Pelješca,...

    Rasni plavci traže najmanje pet godina odležavanja, šteta ih je prije puštati na tržište, pokazalo je kušanje...

    Počinje Europsko prvenstvo, a tekst uoči Svjetskog u Rusiji...

    Da sam ja Zlatko Dalić, ovu bih zvjezdanu ekipu poveo u Rusiju, napisao sam uoči Svjetskog prvenstva...

    Feričanci: Enosophia provodi klonsku selekciju frankovke na 25.000 trsova

    Na pet hektara novog vinograda na Srednjaku, jednom od svojih najstarijih položaja, ekipa vinarije Enosophia iz Feričanaca...

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...