More

    Trnjak nam je došao zbog ‘seksa’, a ostao da bi nama bilo ljepše

    Kategorije:

    Trnjak Fest u Ljubuškom 16. i 17. lipnja 2923. portal vinskiklub.hr najavljuje pričom koju je Story Gourmet objavio nakon prvog velikog kušanja 15 trnjaka/trnaka u travnju 2011. 

    Smatra se autohtonom sortom Imotske krajine i zapadne Hercegovine. Prema usmenoj predaji u Hercegovinu su ga donijeli Francuzi za vrijeme Napoleonove okupacije Dalmacije. Uzgajali su ga kao prateću sortu blatini, kojoj je služio kao oprašivač. Tako autori “Zelene knjige hrvatske autohtone sorte vinove loze” pišu o sorti trnjak ili trnak koju danas uzgajaju u Hercegovini te u okolici Imotskog i Vrgorca. Blatina ima funkcionalno ženski cvijet pa se ne može sama oprašivati.

    Potencijal sorte i danas pokazuje Trnjak 2012. Josipa Nuića. Vinograd je u Crnopodu pokraj Ljubuškog

    Ulogu oprašivača preuzeo je “doseljenik” iz Francuske koji Hercegovci i Imoćani zovu trnjak, a Vrgorčani su negdje izgubili “j” pa je ostao trnak. A slovo “a”, bez obzira na naziv, nepostojano je, dakle na pitanje koga se trebaju plašiti hrvatski i hercegovački crnjaci od plavca, babića i crljenka, vranca i blatine, odgovor je trnjka ili trnka. Zašto? Zato što, ponovno bez obzira na naziv, užitak koji pružaju vina od te slabo poznate, a nevjerojatno potentne sorte nimalo, nije trnovit. Harmonična su, puna, kompleksna i brzo osvajaju pa se može reći da je sorta u ove naše krajeve došla s okupatorima, zadržala se zbog ljubavi prema blatini, odnosno zbog njezine oplodnje (bezobrazni bi rekli ‘zbog seksa’), a ostala zauvijek da bi nama dala velika vina.

    Više od dva stoljeća, dakle, ima ga u vinogradima, no samo malo više od dva desetljeća kušamo što može dati. Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća sramežljivo se počeo probijati na tržište, a desetak godina kasnije pojavilo se nekoliko vina o kojima se lijepo pričalo, ali do njih je bilo poprilično teško doći. Nisu ih skrivali Hercegovci i Imoćani, poslije i Vrgorčani, nego je malo bilo grožđa pa tako i vina. A onda je došla 2012. Iz te je berbe ovih je dana stiglo najzrelije vino na kušanje osam trnjaka i sedam trnaka, koje je grupa zaljubljenika, ali i znalaca, organizirala kako bi što više o sorti. I svaki od njih naučio je puno.

    Braća Gašpar iz Umčana pokraj Vrgorca i Danijel Čečavac trnjak koriste u Jeki, jednom od najboljih hrvatskih crnjaka

    Trnjak 2012. Josipa Nuića iz Crnopoda pokraj Ljubuškog danas je, gotovo devet godina nakon berbe, fenomenalno vino koje je osam kušača, na paušalnom ocjenjivanju do pet s jednom decimalom, ocijenilo s 4,9. I nije najljepše u toj priči to što je vino danas izvanredno, nego procjena da ima najmanje deset lijepih godina pred sobom.

    Kad j čaša mirna, vino miriše po bilju, kad je zavrtiš, zamiriše voće – rekao je znani hrvatski sommelier Darko Lugarić, a ja sam zapisao da mu je okus pun svega: savršena kombinacija ugodno kiselog, ugodno slatkog, ugodno slanog i ugodno ljutog.

    Enologinja Josipa Andrijanić i vinarija Nuić su berbom 2012. prvi ukazali koliko velika vina ova sorta može dati

    To je bilo veliko finale druženja koje je započelo još jednim Nuićevim vinom, Roséom iz 2019. Puno je i sočno i malo tko na slijepom kušanju ne bi rekao kako je riječ o crnjaku vitkog tijela. Nitko neće tom ružicom gasiti žeđ u hladu tijekom ljetnih poslijepodneva, ali oni koji ga nabave lijepo će na 30 i više stupnjeva uživati u njemu uz pečenu janjetinu i kozletinu ili odreske junetine pa i velike plave ribe sa žara.

    Drugo vino bilo je najveće iznenađenje. Dario i Boris Gašpar iz Umčana pokraj Vrgorca poslali su uzorak trnka 2020. iz bačve. Miriše po borovnici i crnom ribizu, punog je i čvrstog, naravno i svježeg okusa, te nadasve seksi i sa strašnim potencijalom. Trnak voli drvenu bačvu, trebaju mu tri godine da se iskaže u punoj snazi, a ovom je, prema svemu što sad nudi, doista samo nebo granica.

    Saša Zec, Željko Suhadolnik, Darko Lugarić, Ivo Kozarčanin, Krešo Šesnić, Tomo Jakopović i Domagoj Jakobović Riba

    Poslali su Gašpari i berbu 2019. I ona je još u bačvi, a miriše na život, na šumu nakon kiše, kadulju, smilje, začine poput klinčića… Javljaju se poslije arome bobičastog voća pa i čokolade, kave, svježe je i ima moćne tanine što jamči da će lijepo putovati kroz vrijeme. Prema kušanim uzorcima, berba 2017. je u punoj snazi. Iz te berbe bio je Trnjak Riserva vinarije Grabovac iz Prološca pokraj Imotskog.

    Voćno i mineralno vino, što se u okusu osjeti kao slano, nježno pikantno, mekano, vitko, a duboko s izraženim finim kiselinama i nadasve harmonično pravi je primjer crnjaka koji će se dopasti mnogima.

    Milan Grabovac, Mislav Maršić, Ante Grabovac, Nikola Grabovac u podrumu imaju neke od dosad najboljih trnjaka

    Iz te je berbe ponovno najbolji dojam ostavio Nuićev trnjak, koji još nije na tržištu. Čaša je bila puna prosušenog grožđa, koje nije opteretećivalo, a okus je bio mekan i slastan. Odličan je bio i Trnjak Carsus vinarije Škegro iz Radišića sjeverozapadno od Ljubuškog. Zrelo, precizno i puno je to vino, doista puno i doista puno svega. Mirisalo je na krv i divljač te začine, a među biljem prevladava je ruta.

    Nuićev Trnjak 2016. jako fino miriše po smilju i bosilju, osjeti se mineralnost, taj najljepši I najsloženiji izražaj svježine, a odležavanje u drvenoj bačvi samo ga je oplemenilo. Lijepe trnjke ili trnke ponudile su i vinarije Radalj, Franić, Pilač i Matić.

    Trnjakom ga zovu u Hercegovini i Imotskom, u Vrgorcu je trnak. Vina su odlična, bez obzira je li u nazivu ‘j’ ili nije 

    Iz kušanih uzoraka može se zaključiti da u hercegovačkim vinima od ove sorte dominiraju herbalne i mineralne note, a u dalmatinskima voćne. To nije ocjena kvalitete, nego dojam koji ostavlja terroir. Sorta ima veliki potencijal, a više o njemu možda ćemo znati za nekoliko godina. Stručnjaci sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta započeli su 2018. klonsku selekciju trnjka/trnka i među 27 klonova iz postojećih vinograda izabrali najbolje koje će dodatno ispitivati, čistiti od virusa pa rasađivati i saditi u buduće vinograde. Tako će vina biti zdrava. Da će sigurno biti fina, pokazali su vinari i iz postojeće sirovine.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...

    Najbolja vina u šest kategorija u petak ćemo proglasiti...

    Na listi 100 najboljih vina Hrvatske puno ih je od plavca, graševine ili malvazije, no gotovo je...

    Vinski grad od petka u Zagrebu! Europsko prvenstvo uz...

    Smiruje li čaša vina nogometnu groznicu ili je pojačava vidjet ćemo u zagrebačkom Vinskom gradu od 14....

    Predikatni traminac iločke vinarije Zelenika prvak je ocjenjivanja u...

    Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. iločke vinarije Izvori života Zelenika prvak je ocjenjivanja organiziranog uoči 56....