Petar Agić jedini je točno odgovorio na svih devet pitanja iz 8. kruga Vinskoga kviza posvećenog pjenušavim vinima. Stoga možemo odmah proglasiti pobjednika, bez analiziranja objašnjenja odgovora na deveto pitanje.
Petar je osvojio besplatnu edukaciju u Školi vina. Nagrada je vrijedna 50 eura. Evo i točnih odgovora na devet pitanja s pojašnjenjima:
1. Prva pjenušava vina radili su u gradu koji se zove Limoux. Pisani trag datira iz 1531. To je otprilike 150 godina prije nego u Champagnei. Rade danas pojenušce i u Burgundiji, a zovu ih Crémant de Bourgogne.
2. Champagne je najpoznatija svjetska regija pjenušavih vina i najsjevernija vinska regija u Francuskoj. Najjužnija je Roussillon, na granici s Katalonijom, a najistočnija Alsace.
3. Cava je uobičajeni naziv za pjenušava vina u Španjolskoj. Grci pjenušce zovu afródes krasí, a Rumunji vin spumant.
4. Najprodavaniji brend pjenušavih vina na svijetu je Prosecco. Talijani su ga desetljećima stvarali i 2022. su prodali više od 638 milijuna boca. Prošle je godine širom svijeta prodano 325.9 milijuna boca šampanjaca. Sekt je njemački naziv za pjenušava vina. Iako ima jako dobrih u Njemačkoj i Austriji, prodaja je daleko od gornjih brojki.
5. Grožđe za proizvodnju pjenušaca bere se prije nego za mirna vina. Za pjenušava vina jako su važne kiseline, a kako grožđe zrije, njih je u soku sve manje. Bazno vino za pjenušce jako je kiselo. U Champagnei, gdje su na kiseline posebno ponosni, čak i toliko kiselo da se jednostavno na može progutati.
6. Proizvodnja pjenušaca na području današnje Hrvatske počela je u 18. stoljeću u Bakru. Famozna Bakarska vodica je naš prvi pjenušac. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće u Samoboru je osnovana Tvornica šampanjaca, no radila je samo nekoliko godina pa propala. A 1864., na Prvoj dalmatinsko-hrvatska-slavonskoj gospodarskoj izložbi u Zagrebu, Franjo Pokorny je predstavio “šampanjac od hrvatskoga vina”.
7. Mjehurići u pjenušcima nastaju drugom fermentacijom. Prvom fermentacijom radi se bazno vino, a treća ni u proizvodnji pjenušaca više nije potrebna. Druga fermentacija može biti u boci ili u tanku. Prva metoda zove se klasična ili šampanjska i cijenjenija je od druge, tankovske ili “charmat”.
8. Za mjehuriće u pjenušcima zaslužan je ugljikov dioksid. Ugljikov monoksid otrovan je plin koji nastaje tijekom prve fermentacije i može izazvati tragedije u podrumima koji nisu prozračni. Ugljikov suboksid (C3O2) je plin neugodnog mirisa, koji nastaje u poprilično složenim uvjetima pa se u vinskom svijetu i ne spominje.
9. Šampanjce rade od bijelih i crnih sorata. Osnovne su u Champagnei bijela chardonnay te crne mlinarski pinot i crni pinot, a vrlo često su sve tri u bijelim šampanjcima. U ružičastima moraju biti crne, bez njih ne bi bilo boje, a mogu biti i bijele. Od crnih sorata rade se i vrlo cijenjeni bijeli šampanjci “blanc de noirs”. Ako je bijeli šampanjac samo od bijelih sorata zove se “blans de blancs”.
