Početna
U Mlinarici je i gorko slatko: Bitter Kiss je najbolje hrvatsko točeno pivo
Tramvajska stanica prije okretišta zagrebačke četrnaestice. Krenete lijevo, prijeđete pruge, cestu i nakon par koraka i došli ste do skrivene hedonističke oaze, kako za ljubitelje klasične starinske klope, tako i najmodernijih i najkvalitetnijih piva regije. To je dobra stara Mlinarica...
Njezina je najveća prednost to što piva nastaju u pivovari iza lokala i takva friška, mrzla, nepatvorena i fenomenalna dolaze na vaš stol ovisno o godišnjem dobu i raspoloženju mladića koji poput Aspirinixa iz Asterixa stvaraju čudesa za nepca.
Ima u metropoli još klasičnih restača s kariranim stolnjacima gdje vas konobarica poznaje po gemištu i mlati kuhinjskom krpom kad ste bezobrazni, ali dečki u Mlinarici sve su, samo ne ratoborni. Uvijek su orni popričati što sve novo od piva nude. Mala oaza ispod Sljemena Zagrepčanima je dovoljno blizu da se zalete u radno vrijeme (iako ne garantiram da ćete stati na jednoj pivi), zastanu nakon šetnje Medvednicom ili dodžu za čisto "majmunovo". I svaki puta se pitaju zakaj ne dojdem češće?!
Zamolio sam pivara Edija Jendrića da mi ispriča povijest Mlinarice nakon što sam probao novu šaržu njegove IPA-e, po mom skromnom mišljenju, najboljem točenom pivu trenutno u Hrvatskoj.
[caption id="attachment_5741" align="alignnone" width="653"]
Edi Jendrić pivar je Mlinarice, pivnice i pivovare koju su, isprva kao zalogajnicu, otvorili majka Sanda i otac Ivica[/caption]
Moji roditelji Sanda i Ivica otvorili su Mlinaricu u ljeto 1998.. Prije su imali manji objekt koji je radio samo vikendom, a pripremali su odojka i janjetinu na žaru. Nakon nekoliko godina odlučili su otvoriti nešto na domaćem terenu. Uložili su sve što su imali i pokrenuli ovu priču.
Koje ste sve faze prošli?
Isprva smo radili kako smo god znali, nekad i do tri ili četiri ujutro. Bili smo zadnja stanica škvadri iz kvarta koja je iz grada išla prema doma. Kuhinju smo otvorili nakon mjesec dana. Iako još nismo proizvodili svoje pivo, bili smo već tada poznati po šarolikom izboru. U lokalu smo imali devet stolova, a ljeti i terasicu na kojoj je naraslo drvo jabuke. Padali su plodovi po stolovima pa smo drvo morali posjeći. Nudili smo kvalitetnu uslugu i hranu, adekvatnu vrijednost za novac, pa širili pivnicu, kuhinju, skladište, terasu...
Ove smo godine u pušački dio pivnice stavili kaljevu peć kako bi cijela terasa bila grijana u zimskim danima. Tijekom ljeta unutarnji dio pivnice hladi klima, a vani su ventilatori s raspršivačem vode.
[caption id="attachment_5690" align="alignnone" width="659"]
Još je 1998., odmah po otvaranju Mlinarice, četvrtak bio dan za fileke. Najbolje im pristaje Mlinaričin Vienna lager[/caption]
Od samog početka smo radili na našem receptu za smjesu za ćevape i pljeskavice. Od gableca smo uglavnom nudili kuhana jela na žlicu i svaki četvrtak fileke. Prilagođavali smo se zahtjevima gostiju pa proširili jelovnik počeli kuhati raznovrsnije gablece.
Što se sve promijenilo od tada?
U ljeto 2016. otvorili smo pivovaru. Dobili smo nove goste, maknuli iz ponude gotovo sva industrijska piva. Počeli smo čak koristiti naša craft piva kao sastojak u nekim našim jelima i kolačima. Zaposlili smo više ljudi i podigli ugostiteljstvo u Mlinarici na viši nivo. Zaokružili smo cijelu priču. Mama je u kuhinji, tata na šanku i svugdje okolo, u pivnici i pivovari je 24 zaposlenih.
Koja vam klopa ide najbolje?
Najbolje od svega idu nam ćevapi i BBQ rebrica. Tajna naših ćevapa je u tome što nabavljamo cijelu junicu, odvajamo probrane komade i sami određujemo veličinu, oblik, okus, sočnost i kvalitetu ćevapa. Radimo onakve kakve i sami želimo jesti i možda su nam zbog toga najtraženiji. Neki nam gosti dolaze na gablec, drugi na kavu, treći na fileke, ručak s obitelji ili samo na pivo... Rekao bih da smo najpoznatiji po poštenom omjeru kvalitete i cijene. I po našim kremšnitama. Ma, ima toga…
[caption id="attachment_5689" align="alignnone" width="648"]
Gotovo svaki mjesec pivovara Mlinarica u pivnicu Mlinarica 'šalje' novo pivo. Dosad su ih skuhali osamdesetak[/caption]
Po čemu ste posebni?
Pokušavamo gostima nuditi što je više moguće domaće hrane. Osim smjese za ćevape, pljeskavice i burgere sami radimo kruh, štrudle, njoke, krokete, baklave, kremšnite, urmašice, krvavice, češnjovke, pivske kobasice, debrecinke, suhe kobasičice, umake, pojedine tjestenine, mlince... I pivo, naravno.
Koliko ste komercijalnih piva do sada skuhali?
Mjesečno u pivovari proizvedemo barem jedno novo pivo, do sada smo ih skuhali 80-ak.
Kakvi su danas trendovi piva u svijetu, kakvi kod nas?
Najpopularniji stilovi su NEIPA-e, jako voćni souri, souri s laktozom, souri s umjetnim aromama te razne varijacije IPA-e. To je trend koji mi ne želimo pratiti. Riječ je o kiselim pivima koja zbog dodavanja laktoze zapravo i nisu toliko kisela, ili su pak napravljena s puno voća i umjetnih aroma, pa se pitamo što pijemo - umjetni sok, ili pivo. Gubi se doticaj s prirodom i zaboravlja da se pravo pivo ipak proizvodi od prirodnih sastojaka.
[caption id="attachment_5692" align="alignnone" width="650"]
U Mlinarici sami rade smjesu za ćevape, kruh, pojedine tjestenine, njoke, deserte, suho meso... I pivo, naravno[/caption]
Drugi popularan trend su IPA-e koje nemaju gorčinu, dakle suprotno od onoga što očekuješ od takvog stila. Nostalgični smo za IPA-ma s ugodnom gorčinom u aftertasteu koje smo nekad pili, ali smo se prilagodili novom trendu u pogledu zahmeljenih piva. Sa sourima furamo svoju priču. Tradicionalni su i više idu na stranu Lambic piva. Fermentiraju na divljim kvascima i odležavaju u bačvicama najmanje godinu dana. Njihova proizvodnja zahtijeva posvećenost pivu, a to se ne da baš svakome raditi. Današnji potrošači craft piva svako malo žele nova sour piva nabrijanih okusa, a naše ipak treba čekati.
Imamo elegantnije i profinjenije arome te osvježavajuću kiselinu. U našim divljim sourima ostaju mliječne bakterije od kojih pivo postaje kiselo. Njih ima i u nekim probioticima, tako da su divlji souri dobri za uspostavljanje ravnoteže u crijevima.
Ubacujemo u soure voće koje sami beremo ili nabavljamo s OPG-ova. Pazimo da nije špricano. Želimo da ljudi u našim sourima uživaju uz hranu, ili u nekim posebnim prilikama, a ne da se njima samo oblokavaju. Cijene ovakvih soura su između 10 i 30 eura za butelju od 0.75 litara pa je niša potrošača drugačija.
[caption id="attachment_5696" align="alignnone" width="668"]
Czech lager, Vienna lager, Bitter Kiss IPA, American pale ale i Black Widow najviše traže gosti. I sezonska piva[/caption]
Koje pivo najbolje ide u lokalu?
Czech lager, Vienna lager, Bitter Kiss IPA, American pale ale i Black Widow. Naravno, i sezonska piva budu dobro prihvaćena, pa se i u njima uživa dok ih ima.
Educirate li svoje goste ako naruče neku industriju?
Objasnimo razlike između industrijskog i craft piva, govorimo o procesu proizvodnje, sirovinama koje se koriste... Neki su gosti otvoreni za promjenu pa naruče naše pivo, neki ostaju pri industrijskom. Svatko zna što mu najviše odgovara. Ne forsiramo goste da moraju naručiti naše pivo, ali ipak najprije provjerimo znaju li što je pivo ili što treba biti.
Kako gledaš na pivsku sliku Hrvatske danas?
Jako smo se lijepo razvili i polako postajemo prava pivska zemlja. Ljudi su iz godine u godinu educiraniji, sve je više homebrewera, udruga, pivskih entuzijasta i novih sljedbenika craft piva. Gotovo svako veće mjesto u Hrvatskoj ima svoju pivovaru. Iako neki ljudi još nemaju jasnu sliku o tome što je craft pivo, dobar dio ljudi zna što je dobro.
[caption id="attachment_5697" align="alignnone" width="651"]
Nijedno Mlinaričino pivo ne prolazi filtraciju i sistem centrifuge, a neka odležavaju i godinu dana u drvenim bačvama[/caption]
No, neki i dalje misle kako su craftovi samo zahmeljena piva poput Pale alea i IPA-e. Smatraju da piva s laganijim okusom nisu craft, a dona s intenzivnijim jesu. Istina ipak leži u tome da je svako pivo craft samo ako ga je proizvela craft pivovara, pa bio to onda lager ili IPA. Dakle, mjesta za napredak i edukaciju ljudi ima.
Koja je tajna Bitter Kissa, vaše IPA-e?
Nema tu neke velike tajne, ključna je posvećenost samome procesu. Ne želimo izbaciti piva na silu što prije van. Radije pričekamo koji dan da bude potpuno spremno. Naša IPA ima više arome i okusa zato što nijedno naše pivo ne prolazi filtraciju i sistem centrifuge. Stoji u istom tanku od prvog dana fermentacije pa do punjenje u kegove ili boce i zadržava svu svježinu okusa i aroma.
Gdje se mogu nabaviti Mlinaričina piva?
Poslujemo s nekoliko distributera u Hrvatskoj i ima nas u dućanima specijaliziranima za craft piva te kafićima i restoranima po Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Istri, Đakovu, na Visu...
Edi Jendrić pivar je Mlinarice, pivnice i pivovare koju su, isprva kao zalogajnicu, otvorili majka Sanda i otac Ivica[/caption]
Moji roditelji Sanda i Ivica otvorili su Mlinaricu u ljeto 1998.. Prije su imali manji objekt koji je radio samo vikendom, a pripremali su odojka i janjetinu na žaru. Nakon nekoliko godina odlučili su otvoriti nešto na domaćem terenu. Uložili su sve što su imali i pokrenuli ovu priču.
Koje ste sve faze prošli?
Isprva smo radili kako smo god znali, nekad i do tri ili četiri ujutro. Bili smo zadnja stanica škvadri iz kvarta koja je iz grada išla prema doma. Kuhinju smo otvorili nakon mjesec dana. Iako još nismo proizvodili svoje pivo, bili smo već tada poznati po šarolikom izboru. U lokalu smo imali devet stolova, a ljeti i terasicu na kojoj je naraslo drvo jabuke. Padali su plodovi po stolovima pa smo drvo morali posjeći. Nudili smo kvalitetnu uslugu i hranu, adekvatnu vrijednost za novac, pa širili pivnicu, kuhinju, skladište, terasu...
Ove smo godine u pušački dio pivnice stavili kaljevu peć kako bi cijela terasa bila grijana u zimskim danima. Tijekom ljeta unutarnji dio pivnice hladi klima, a vani su ventilatori s raspršivačem vode.
[caption id="attachment_5690" align="alignnone" width="659"] Još je 1998., odmah po otvaranju Mlinarice, četvrtak bio dan za fileke. Najbolje im pristaje Mlinaričin Vienna lager[/caption]
Od samog početka smo radili na našem receptu za smjesu za ćevape i pljeskavice. Od gableca smo uglavnom nudili kuhana jela na žlicu i svaki četvrtak fileke. Prilagođavali smo se zahtjevima gostiju pa proširili jelovnik počeli kuhati raznovrsnije gablece.
Što se sve promijenilo od tada?
U ljeto 2016. otvorili smo pivovaru. Dobili smo nove goste, maknuli iz ponude gotovo sva industrijska piva. Počeli smo čak koristiti naša craft piva kao sastojak u nekim našim jelima i kolačima. Zaposlili smo više ljudi i podigli ugostiteljstvo u Mlinarici na viši nivo. Zaokružili smo cijelu priču. Mama je u kuhinji, tata na šanku i svugdje okolo, u pivnici i pivovari je 24 zaposlenih.
Koja vam klopa ide najbolje?
Najbolje od svega idu nam ćevapi i BBQ rebrica. Tajna naših ćevapa je u tome što nabavljamo cijelu junicu, odvajamo probrane komade i sami određujemo veličinu, oblik, okus, sočnost i kvalitetu ćevapa. Radimo onakve kakve i sami želimo jesti i možda su nam zbog toga najtraženiji. Neki nam gosti dolaze na gablec, drugi na kavu, treći na fileke, ručak s obitelji ili samo na pivo... Rekao bih da smo najpoznatiji po poštenom omjeru kvalitete i cijene. I po našim kremšnitama. Ma, ima toga…
[caption id="attachment_5689" align="alignnone" width="648"] Gotovo svaki mjesec pivovara Mlinarica u pivnicu Mlinarica 'šalje' novo pivo. Dosad su ih skuhali osamdesetak[/caption]
Po čemu ste posebni?
Pokušavamo gostima nuditi što je više moguće domaće hrane. Osim smjese za ćevape, pljeskavice i burgere sami radimo kruh, štrudle, njoke, krokete, baklave, kremšnite, urmašice, krvavice, češnjovke, pivske kobasice, debrecinke, suhe kobasičice, umake, pojedine tjestenine, mlince... I pivo, naravno.
Koliko ste komercijalnih piva do sada skuhali?
Mjesečno u pivovari proizvedemo barem jedno novo pivo, do sada smo ih skuhali 80-ak.
Kakvi su danas trendovi piva u svijetu, kakvi kod nas?
Najpopularniji stilovi su NEIPA-e, jako voćni souri, souri s laktozom, souri s umjetnim aromama te razne varijacije IPA-e. To je trend koji mi ne želimo pratiti. Riječ je o kiselim pivima koja zbog dodavanja laktoze zapravo i nisu toliko kisela, ili su pak napravljena s puno voća i umjetnih aroma, pa se pitamo što pijemo - umjetni sok, ili pivo. Gubi se doticaj s prirodom i zaboravlja da se pravo pivo ipak proizvodi od prirodnih sastojaka.
[caption id="attachment_5692" align="alignnone" width="650"] U Mlinarici sami rade smjesu za ćevape, kruh, pojedine tjestenine, njoke, deserte, suho meso... I pivo, naravno[/caption]
Drugi popularan trend su IPA-e koje nemaju gorčinu, dakle suprotno od onoga što očekuješ od takvog stila. Nostalgični smo za IPA-ma s ugodnom gorčinom u aftertasteu koje smo nekad pili, ali smo se prilagodili novom trendu u pogledu zahmeljenih piva. Sa sourima furamo svoju priču. Tradicionalni su i više idu na stranu Lambic piva. Fermentiraju na divljim kvascima i odležavaju u bačvicama najmanje godinu dana. Njihova proizvodnja zahtijeva posvećenost pivu, a to se ne da baš svakome raditi. Današnji potrošači craft piva svako malo žele nova sour piva nabrijanih okusa, a naše ipak treba čekati.
Imamo elegantnije i profinjenije arome te osvježavajuću kiselinu. U našim divljim sourima ostaju mliječne bakterije od kojih pivo postaje kiselo. Njih ima i u nekim probioticima, tako da su divlji souri dobri za uspostavljanje ravnoteže u crijevima.
Ubacujemo u soure voće koje sami beremo ili nabavljamo s OPG-ova. Pazimo da nije špricano. Želimo da ljudi u našim sourima uživaju uz hranu, ili u nekim posebnim prilikama, a ne da se njima samo oblokavaju. Cijene ovakvih soura su između 10 i 30 eura za butelju od 0.75 litara pa je niša potrošača drugačija.
[caption id="attachment_5696" align="alignnone" width="668"] Czech lager, Vienna lager, Bitter Kiss IPA, American pale ale i Black Widow najviše traže gosti. I sezonska piva[/caption]
Koje pivo najbolje ide u lokalu?
Czech lager, Vienna lager, Bitter Kiss IPA, American pale ale i Black Widow. Naravno, i sezonska piva budu dobro prihvaćena, pa se i u njima uživa dok ih ima.
Educirate li svoje goste ako naruče neku industriju?
Objasnimo razlike između industrijskog i craft piva, govorimo o procesu proizvodnje, sirovinama koje se koriste... Neki su gosti otvoreni za promjenu pa naruče naše pivo, neki ostaju pri industrijskom. Svatko zna što mu najviše odgovara. Ne forsiramo goste da moraju naručiti naše pivo, ali ipak najprije provjerimo znaju li što je pivo ili što treba biti.
Kako gledaš na pivsku sliku Hrvatske danas?
Jako smo se lijepo razvili i polako postajemo prava pivska zemlja. Ljudi su iz godine u godinu educiraniji, sve je više homebrewera, udruga, pivskih entuzijasta i novih sljedbenika craft piva. Gotovo svako veće mjesto u Hrvatskoj ima svoju pivovaru. Iako neki ljudi još nemaju jasnu sliku o tome što je craft pivo, dobar dio ljudi zna što je dobro.
[caption id="attachment_5697" align="alignnone" width="651"] Nijedno Mlinaričino pivo ne prolazi filtraciju i sistem centrifuge, a neka odležavaju i godinu dana u drvenim bačvama[/caption]
No, neki i dalje misle kako su craftovi samo zahmeljena piva poput Pale alea i IPA-e. Smatraju da piva s laganijim okusom nisu craft, a dona s intenzivnijim jesu. Istina ipak leži u tome da je svako pivo craft samo ako ga je proizvela craft pivovara, pa bio to onda lager ili IPA. Dakle, mjesta za napredak i edukaciju ljudi ima.
Koja je tajna Bitter Kissa, vaše IPA-e?
Nema tu neke velike tajne, ključna je posvećenost samome procesu. Ne želimo izbaciti piva na silu što prije van. Radije pričekamo koji dan da bude potpuno spremno. Naša IPA ima više arome i okusa zato što nijedno naše pivo ne prolazi filtraciju i sistem centrifuge. Stoji u istom tanku od prvog dana fermentacije pa do punjenje u kegove ili boce i zadržava svu svježinu okusa i aroma.
Gdje se mogu nabaviti Mlinaričina piva?
Poslujemo s nekoliko distributera u Hrvatskoj i ima nas u dućanima specijaliziranima za craft piva te kafićima i restoranima po Zagrebu, Splitu, Šibeniku, Istri, Đakovu, na Visu...
08.04.2025.