More

    U vodu, u vatru i nema „nabrzaka“: tako se rade bačve

    Kategorije:
    Za četiri godine vino će u bačvu od hrasta iz vremena Franje Josipa

    Visok je, snažan a vitak, uredan… Ističe se u mnoštvu i s vremenom postaje sve privlačniji. Kao Sean Connery, koji je ipak malo mlađi… Junak ove priče jedan je od najljepših hrastova u šumi Prkos pokraj Našica. Ima oko 140 godina, što znači da je niknuo u vrijeme Franje Josipa I., najdugovječnijeg, a vjerojatno i najznačajnijeg vladara ovih prostora.

    Izrastao je hrast do 35 metara, a nakon što ga posijeku, iz njega će ispiliti oko pet prostornih metara dužica, dovoljno za 10 bačvica od 225 litara koje popularno zovu barrique. Možda koja više, a možda i koja manje, objašnjava Hrvoje Vučinić, magistar šumarstva koji pazi da hrastovi i bagremi, čije je drvo također cijenjena sirovina za vinske bačve, imaju što bolje uvjete.

    – Hrast je velika maza, sporo raste prvih 25 godina, potom krene u visinu. Pratimo ga, čistimo oko njega kako se stablo ne bi okretalo prema suncu dok raste zato što takva ne mogu dati dovoljno kvalitetne ravne daske. No, ne znamo kakav je dok ga ne posiječemo, a što ćemo raditi od drveta koje nam daje ovisi o godovima. Za bačve je bolje drvo hrasta kitnjaka koji ima manji promjer i gušće godove. Za namještaj je, pak, bolji lužnjak – strasno priča mr. Vučinić.

    Pokazao nam je i netom iznikli hrastić nedaleko od opisanog orijaša čije će drvo, bude li sve u redu, njegovati vino oko 2165. godine.
    – Super, tad ćemo ponovno doći k vama – “dogovorili” smo se.

    Drvo iz šuma o kojima Vučinić brine koristi našička bačvarija Auric. Osnovana je 2016. godine, prve su bačve napravili 2017. godine, ali ni prije nisu ljenčarili. Drvo za bačve treba prosušiti, a to, ovisno o debljini dužica, traje dvije, tri, pa i više godina. Postupak je jednostavan, kad se o njemu piše.

    Nakon što posijeku stabla, trupce voze u krug bačvarije gdje ih vlaže, odnosno zalijevaju umjetnom kišom. Iako su kapljice sitne, pada ta kiša poprilično jako pa je dobro zaobići je u širokom krugu.

    Potom trupce pile na željenu dužinu pa iz njih kalaju daske. Krajnje pojednostavljeno, prepuštaju da pod udarom velike sjekire pucaju same kako „žele“. Kad bi daske pilili, poremetili bi prirodnu strukturu drveta što za bačvu nije dobro. I daske nekoliko mjeseci prskaju, kako bi isprali neželjene zelene tanine, pa ih prepuštaju suncu, vjetru i prirodnim oborinama. Ima ih različitih debljina, od tri do osam centimetara. O debljini ovisi i kakva ć bačva biti, odnosno koliko će vina stati u nju: nekoliko stotina ili više tisuća litara. Posložene su tako da između njih struji zrak pa se sa svih strana suše ravnomjerno. Kad ekipa predvođena šefom proizvodnje Darkom Prevolšekom ocijeni da je drvo dovoljno suho, treba im pet sati da daske „pretvore“ u bačvicu od 225 litara.

    To više nije proizvodnja pod vedrim nebom i prepuštanje vremenskim uvjetima, nego pogon čist poput apoteke. Ako je vani, tijekom rasta hrasta pa i na početku sušenja kvaliteta sirovine za bačve ovisila o vodi, ovdje postaje važna vatra.

    Dužice oblikuju preciznim pilama pa na vatri savijaju kako bi bačva dobila ovalni oblik koji nije slučajno odabran. Nicolas Joly, slavni vinar iz doline francuske rijeke Loire i jedan od pionira biodinamičke proizvodnje vina, davno je objasnio da je oblik bačve imitacija jajeta u kojem se razvija život, pa će se i vino u njemu lijepo razvijati.

    Savijene dužice učvrste obručima i bačva ide na drugu vatru. Treba je paliti iznutra, što se naziva i „tostiranjem“.

    Paljenjem dezinficiraju drvo  prije dodira s vinom, ali stvaraju i „začin“ koji se u čaši poslije prepoznaje prvenstveno po zadimljenosti pa mirisu vanilije, a u crnim vinima i cimeta, na primjer. Prema želji kupaca, tostiraju ih 35, 45 ili 60 minuta na različitim temperaturama, od 180 do čak 290 Celzijevih stupnjeva.

    Bačvarija Auric dio je velikog pogona koji su s njemačkim partnerima osnovali nasljednici grofovske obitelji Pejačević 2013. godine. Vratili su im šume oduzete nakon 2. svjetskog rata i počeli su proizvoditi drvenu građu koju izvoze širom svijeta.

    Trenutačno se suši više od 8000 prostornih metara sirovine od kojih se može napraviti 16.000 bačvica. Neće ih, naravno, biti toliko, zato što vinari traže i velike, od više tisuća litara. I bačve će uskoro u izvoz, najavljuje direktorica Marija Labrtić. Ističe kako imaju sve uvjete za vrhunsku kvalitetu pa se ne trebaju bojati konurencije. Organizacijom, tehnologijom i čistoćom pogon doista impresionira, čak i one koji su obišli najpoznatije francuske bačvarije.

    A bit će u Auricu uskoro i vina. Zaposlili su enologinju Melitu Rumbak, koja je dosad radila u velikoj vinariji Erdutski vinogradi, zato što žele namjenski raditi bačve za pojedine vinske sorte. Počet će s dalmatinskim pošipom i plavcem malim, nastaviti s istarskim teranom i malvazijom, a potom se posvetiti i našoj najznačajnijoj sorti graševini.

    Ekipa će trebati puno vina kušati, a u dogledno vrijeme kušat će moći i gosti. Planiraju izgraditi podrum u kojem će arhivirati vina odnjegovama u njihovim bačvama pa i na taj najljepši način pokazivati kvalitetu.

     

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...

    Najbolja vina u šest kategorija u petak ćemo proglasiti...

    Na listi 100 najboljih vina Hrvatske puno ih je od plavca, graševine ili malvazije, no gotovo je...

    Vinski grad od petka u Zagrebu! Europsko prvenstvo uz...

    Smiruje li čaša vina nogometnu groznicu ili je pojačava vidjet ćemo u zagrebačkom Vinskom gradu od 14....

    Predikatni traminac iločke vinarije Zelenika prvak je ocjenjivanja u...

    Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. iločke vinarije Izvori života Zelenika prvak je ocjenjivanja organiziranog uoči 56....