Vinom redovnika, liječnika i alkemičara mogao bi se nazvati vermut, wermut, vermout, bermet, pelinkovac… Pa i starih Grka. Tvorac mu je, čini se, bio Hipokrat (oko 460. – 370. prije naše ere), najpoznatiji antički liječnik. U vinu je macerirao pelin, druge biljke te začina i dobio vino koje su zvali ‘hipokratsko’. Oni koji su ga radili tijekom sljedeća gotovo dva i pol tisućljeća, dodavali su mu i druge sastojke poput badema, cimeta i meda.
Danas vermut opisuju kao fortificirano i aromatizirano vino. Osim mirisnih biljaka, dakle, neki mu dodaju i žesticu. Nazivi ovog fortificiranog i aromatiziranog vina na različitim jezicima korijen vuku iz njemačke riječi wermut koja znači pelin. Zato ga mi možemo zvati i pelinkovac, dok bi na popularnom piću pod tim nazivom trebalo pisati biljni liker od pelina. Ako ga u njemu ima… Vermut može i odležati i u drvenim bačvama.
Vermut kakav danas poznajemo navodno su 1786. godine stvorili Antonio i Beneditto Carpano u Milanu. Otprilike pola stoljeća kasnije, 1838. godine, braća Luigi i Guiseppe Cora počela su ga masovno proizvoditi. Ubrzo su nastale i poznate talijanske marke kao što su Gancia (1850.), Ballor (1856.), Cinzano (1860.) i Martini (1863. U Francuskoj ga je 1843. počeo raditi Noilly Prat (1843.), a u Španjolskoj je prvi proizveo Yzaguirre 1884.
Samoborci su još u 18 stoljeću radili bermet, aromatizirano vino koje su nazvali prema iskrivljenom njemačkom nazivu pelina. I danas crvenome moštu dodaju nasjeckane smokve, rogač, naranče limun i pelin, a tijekom i poslije fermentacije i vanilija, klinčići i muškatni oraščići. U Vojvodini se ponose bijelim bermetom koji je slično, ali ipak jednostavnije piće. Bijeli ima i Toni Filipec, najveći samoborski proizvođač bermeta.
Vratimo se vermutu za koji kažu kako je korak između žeđi i gladi. Bez obzira na kasniju boju baza mu je bijelo vino. Crvena se postiže dodavanjem karamele. Među ostalim sastojcima možemo pronaći kamilicu u suhom vermutu, vaniliju u slatkom bijelom, encijan u crvenom, a koriste se i brojne druge biljke poput rabarbare, kinina, korijena perunike… Udio alkohola uglavnom je između 16 i 19 postotaka.
James Bond ga je redovito pio u koktelu dry martini od vermuta i džina tražeći da sastojci budu shaken, not stirred, odnosno protreseni, a ne samo promiješani. Evo tri koktela kojima je važan sastojak vermut (u četvrtom je bermet):
Americano
Campari tri centulitara, crveni vermut tri centilitra, soda voda
Ukrasiti narančom
Manhattan
Viski ili burbon (pet centilitara), crveni vermut (dva centilitra), Angostura biter (par kapi)
ukrasiti višnjom
Negroni
Campari, vermut i gin
u jednakim omjerima
Samoborski Negroni
umjesto vermuta je bermet
Fotografije: Unsplash i Ivo Kozarčanin