Taman su izblendali Francuzi vina za Beaujolais Nouveau (gore), kad im je stigla dobra vijest: ponovno proizvode najviše vina na svijetu. Devet godina je Italija bila vodeća, a procjena je Međunarodne organizacije za lozu i vino (OIV) sa sjedištem u Parizu, da će berba 2023. Francusku vratiti na tron.
Imaju tako dodatan razlog nazdraviti najpoznatijim svjetskim mladim vinom koje na tržište izlazi trećeg četvrtka u studenome, dakle za tjedan dana. Prvi će ga piti Japanci. Njima taj dan započinje osam sati prije nego nama. Malo tko još ima razloga za zadovoljstvo ovom godinom.
Procjena je da će ovogodišnja berba dati najmanje grožđa još od 1961. Prema podacima iz 29 zemalja s oko 90 posto svjetskih vinograda, 2023. dat će 244 milijuna hektolitara vina. To je sedam posto manje nego lani. Nema podataka iz Kine. Oni su 2021. proizveli 4,2 milijuna hektolitara.
Slovačka ipak manja od Hrvatske
Berba u Hrvatskoj će, tvrde u OIV-u, prema očekivanoj proizvodnji vina biti među rekorderno lošima. Procjenjuju kako ćemo proizvesti 400.000 hektolitara vina. Prošle godine je, podaci su Državnog zavoda za statistiku, proizvedeno 726.000 hektolitara. Padamo, dakle 41 posto.
Prema OIV-ovoj statistici, samo je Slovačka u EU manja vinska zemlja. Proizvest će oko 300.000 hektolitara. Češka očekuje pola milijuna, a Slovenija 900.000. Do pet milijuna hektolitara proizvest će Grčka (1,1 milijun), Austrija (2,4), Mađarska (2,5) i Rumunjska (4,4 milijuna).
Portugal će proizvesti 7,4 milijuna hektolitara. To je osam posto više nego 2022. i 12 posto više od prosjeka proteklih pet godina. Blagi rast očekuje i Njemačka, procijenjena je proizvodnja od devet milijuna hektolitara. Španjolska i Italija očekuju 14, odnosno 12 posto vina manje.
U Španjolskoj je riječ o 30,7 milijuna hektolitara, a u Italiji 43,9. Francuska će zadržati lanjsku proizvodnju od oko 45,8 milijuna hektolitara. To je umjereni rast od tri posto u odnosu na proteklih pet godina. Dovoljno je da nakon devet godina ponovno bude najveći proizvođač na svijetu.
Ameri rastu 12 posto
Na sjevernoj hemisferi rast proizvodnje od 12 posto očekuju u SAD-u. S procijenjenih 25,2 milijuna hektolitara četvrti su najveći proizvođač vina. Rusi će imati 4,9 milijuna hektolitara, devet posto više nego lani. Slijede Gruzija (1,5 milijuna), Moldova (1,3) i Švicarska s milijun hektolitara vina.
Na južnoj polutki najveći su proizvođači vina Čile s 10 milijuna hektolitara i Australija s 9,9. Slijede Južnoafrička republika i Argentina (9,3 odnosno 8,8 milijuna hektolitara) te Novi Zeland (3,6), Brazil (2,3) i Urugvaj s 500.000 hektolitara vina. Točni podaci znat će se tek za tri godine.
Liječnici ‘ruše’ konzumaciju
Svjetska proizvodnja vina pala je sedam posto u odnosu na 2022. Razlozi su uglavnom klimatski, odnosno činjenica da su vremenske anomalije postale normalna stvar. Prvenstveno se to odnosi na mrazeve, kiše, tuče i oluje kojih je sve više u vrijeme kad ih prije nije bilo.
Pada i potrošnja vina. Globalni razlozi su pandemija (2020. – 2022.) te inflacija prošle i ove godine. Padu konzumacije vina, tvrde u OIV-u, pridonijele su i medicinske kampanje protiv alkohola općenito. Iskoristili su to pivari, manje je alkohola nego u vinu, pa oteli dio “publike”.
Najveći proizvođači vina 2023. (procjena OIV-a):
Država Milijuni hektolitara Petogodišnji prosjek
-
Francuska 45,8 +3 posto
-
Italija 43,9 -12 posto
-
Španjolska 30,7 -14 posto
-
SAD 25,2 +12 posto
- Čile 10 -20 posto
- Australija 9,9 -24 posto
- Južna Afrika 9,3 -10 posto
- Njemačka 9 +1 posto
- Argentina 8,8 -23 posto
- Portugal 7,4 +8 posto
