Širom svijeta rastu crni, sivi i bijeli pinot. Zajedničko im je podrijetlo, samo je kroz stoljeća sivi djelomično izgubio boju, a bijeli gotovo svu. Crni je pravi, svjetliji su mu prirodni mutanti. U Austriji, ponešto u okolnim zemljama pa i kod nas, postoje tri veltlinca. To su zeleni, crveni i frühroter, što znači rani crveni. Na našoj Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze navedena su dva traminca različitih boja, bijeli i crveni, te četiri muškata: bijeli, žuti, crveni i muškat ruža crni.
Zelena i crvena peteljčica
U povijesti se u Italiji i za teran koristio krivi naziv refosco dal peduncolo rosso, što znači refošk s crvenom peteljčicom, dok je “pravi” refošk imao zelenu. Danas je dokazano kako su teran i refošk dvije sorte, iako su morfološki poprilično slični. Evo finih vina “pogrešnih” boja koja se isplati potražiti u Istri i Dalmaciji.
Plavac crveni, plavac kadarunac, plavac krčki, plavac kupusar, plavac runjavac, plavac veli, plavac veliki sorte su koje osim plavca malog crnog navodi Zelena knjiga hrvatskih sorata vinove loze, ali od njih vina nema. Ima ih od plavca malog sivog, mutanta plavca malog crnog koji u kožici bobica nakuplja manje antocijana pa je boja grožđa ružičasta ili “siva” umjesto plavocrne, a vina koja daje gotovo su bijela.
Deep Blue rasprodan
Još su poprilično rijetka, no fina su i isplati ih se potražiti u pelješkim vinarijama Grgurević i Bura. Punog su i čvrstog okusa, jačeg nego što je uobičajeno za bijela vina. Grgurevićev Plavac mali sivi stoji u internetskoj prodavaonici uje.hr stoji 14,60 eura. Radi Ante Grgurević iz dobrih godina od sivog plavca i pjenušac Deep Blue. Odležava četiri godine, a proizvodnja je mala pa je rasprodan do 2025.
I pošipa ima različitih. Osim uobičajenog bijelog navode se u literaturi mali, veliki i vrgorski te crni, koji nema rodbinskih veza s bijelim pošipom, a naziv je dobio vjerojatno zato što su im grozdovi i bobice sličnog oblika. Od njega zasad jedini vina radi Jakša Krajančić u PZ Nerica s Čare na Korčuli. Ružičaste je boje, uokus mu je pun i dug, sočan, blago gorak i osvježavajuć, s nježnom slasti koja podsjeća na osušenu košticu marelice.
Light crnjak ružičaste boje
Malo je intenzivniji nego što je uobičajeno kod ružičastih vina pa bi ga se moglo opisati kao light crnjak koji će ljeti pristajati fino ispečenoj palamidi ili odrescima tune i sabljarke. U Vivat finim vinima butelja je 20,50 eura. Radi Nerica i 60 dana macerirani Pošip crni 60. Berba 2021. stoji 64,50 eura.
Deseci malvazija spominju se širom Mediterana, a kod nas vina rade od četiri. Osim malvazije istarske bijele i malvasije dubrovačke, koju u Italiji zovu malvasia delle Lipari, malvasia di Sardegna i greco di Gerace, a u Španjolskoj malvasia de Sitges, među njih spada i maraština ili rukatac u Italiji poznat kao malvasia lunga i malvasia del Chianti.
Iz Istre, a kao s planine
Četvrta je crna malvazija koju pod nazivom Malvazija nera kod nas puni motovunska vinarija Tomaz. Kažu da sorta potječe iz talijanske Apulije, a u Istri daje elegantnija, svježija vina “naprosto kao da je s veće nadmorske visine”. Malvazija nera 2020. u Miva galeriji vina stoji 24,19 eura.