More

    Vinariji Braća Plančić s Hvara nova mlada ‘gazdarica’ vraća stari sjaj

    Kategorije:

    Cijelo stoljeće, pa i godinu više, obitelj Plančić iz mjesta Vrbanj na Hvaru bavi se uzgojem loze i proizvodnjom vina. Kate Plančić posadila je prve trsove 1919., a njezina praunuka Magdalena 2015. s ocem Antunom pokrenula novu eru obiteljskog posla nakon nekoliko iznimno teških godina.

    Antun Plančić s kćeri Magdalenom

    Plančići su pioniri hrvatskog privatog vinarstva. Na međunarodnom ocjenjivanju u Novom Sadu osvojili su zlatnu i srebrnu medalju 1986. godine, u doba kad privatnicima nije bilo lako puniti vino u butelje i prodavati ih pod svojom etiketom. Nakon toga počeli su živjeti isključivo od vina i do 2013. stvorili malo carstvo s 30 hektara vinograda u punom rodu te planom za sadnju još 242 hektara na zemljištu koje su uzeli u koncesiju. Bili su pri vrhu, no tresnuli na dno. Podigli su velike i ne baš povoljne kredite koje nakon nekog vremena više nisu mogli vraćati pa su vinarija, vinogradi i zemljište planirano za sadnju pali u ruke investicijskog fonda i obitelj je gotovo preko noći ostala bez prihoda. Štoviše, dobili su i otkaz u tvrtki koju su osnovali.
    – Bilo je tjedana kad smo u hladnjaku imali samo margarin – prisjeća se Antun Plančić vremena kad su morali s Hvara preseliti u Split jer na svom otoku nisu imali gdje ni spavati.

    Trebali su 400.000 čepova po berbi, sad će 75.000

    Na Hvar se vratio s kćeri Magdalenom. Supruga Mirjana zaposlila se u Splitu i ostala tamo s mlađom kćeri Annet, a Antun je s braćom Marijom i Jerkijem Magdalenu učio vinogradarstvu i vinarstvu. Nakon što su se vjerovnici namirili, ostalo im je sedam hektara vinograda i prilika da se vrate u vinski svijet s malo izmijenjenom filozofijom.
    – Prije smo radili oko 300.000 litara vina, sad je plan 75.000 butelja. Punit ćemo između dvije i dvanaest tisuća boca svakog našeg vina i prodavati ih isključivo u hotelima, restoranima i kafićima. Posadili smo po pola hektara pošipa i vugave, još ćemo na tri hektara izvorne hvarske sorte parč i bogdanušu. I to će biti to – priča Antun.
    Bogdanušom su pobijedili u Novom Sadu prije 34 godine, što se može smatrati početkom moderne ere obiteljskog života s vinom i od njega, a ta je sorta i svojevrsni temeljac za „gradnju“ nove. Imaju čistu bogdanušu i dva vina u kojima dominira.

    Bogdanuša, Darnekuša, Ager, Pharos…

    Prvo nosi ime sorte i u debeljuškastoj je, burgundijskoj boci po čemu se prepoznaje bazna linija Vina Plančić. Ugodno i nježno miriše, a okusom je skladna i osvježavajuća. Ovisno o godini ima između 12 i 13 posto alkohola te izenanujuće visokih 5,5 do 6,5 grama kiselina po litri što je gotovo savršen omjer.
    – S prodajom vina od bogdanuše ne treba žuriti. Najbolja je u kolovozu ili rujnu u godini nakon berbe. Tad se pojavljuje miris kamilice i vino je na vrhu – savjetuje Antun Plančić koji tu sortu u vinima premium linije Ager i Ager Reserva miješa s 15 do 20 posto takođe autohtonog parča. Ager je, dodaje, lokalni naziv za poljoprivrednu česticu od 19.000 četvornih metara ograđenu suhozidom. Vino Ager macerirano je dan, a Ager Reserva dan i pol, prvo prije punjenja u bocu odležava najmanje godinu, a drugo godinu i pol.
    Bijelim vinima krijepili smo se po završetku ovogodišnje berbe u vinogradu njihova kooperanta Jovanina Plenkovića. Ovaj vitalni i vispreni 90-ogodišnjak najstariji je stric predsjednika hrvatske Vlade.

    Jovanino Plenković stric je hrvatskog premijera

    – Čudo od čovjeka. Mladić. Svake godine ima pet tona grožđa, a brine i o sto maslina te nekoliko apartmana – divi se Plančić čovjeku burnog života koji je morao otići u Ameriku kako bi obitelj imala novca za školovanje tri mlađa sina, pa i premijerova oca. U Jovaninovu smo društvu uživali u Bogdanuši 2019. uz slane inćune s motarom i maslinama, a u Ageru 2018. i Reservi 2016. uz izvrsnu gregadu koju je od škarpine, orade, kovača i pagara skuhao Jurica Tomičić iz hvarskog restorana Kod kapetana. Potom su stigli dojmljivi crnjaci.
    To drugo poluvrijeme počelo je „polucrnim“ vinom od plavca malog. Pharos opol ga zovu, a nastaje otakanjem dijela mošta nakon tri dana maceracije, prije nego što se počne raspadati kožica grožđanih bobica pa mu boja ostaje ružičasta.
    – Posluži li se hladan, osjeća se da je to rosé, a na 18 stupnjeva odaje dojam kako je riječ o crnom vinu – objasnio je Antun.
    Prvo „pravo“ crno vino bila je Darnekuša 2017. Iako je u burgundijskoj boci, dakle spada u baznu liniju, vino je zrelo, a istovremeno iznimno lagano za piti. Vinograd u kojem raste ova, treba li reći još jedna sorta koje ima samo na Hvaru, je na visoravni ispod najvišeg hvarskog vrha Svetog Nikole, 580 metara iznad mora.

    Vinograd je 580 metara iznad mora, a vino uz more

    Klima je gotovo kontinentalna što vitkom vinu tipa crnog pinota daje nježnu voćnost, osjete se u njemu višnja i bijela trešnja, te svježinu. Vrijeme mu je, pak osiguralo finu pikantnost ponajviše izraženu zelenim paprom.
    Slijedili su bazni, ali poprilično kompleksan Plavac mali 2017. finih sortnih aroma i mekanog te skladnog okusa koji je odležao 16 mjeseci dijelom u hrastovim bačvama, dijelom u inoksu, pa dojmljiv i još mlad plavac Pharos Reserva 2015. za koji se može reći da je djelomično ukroćen ili kontrolirano divlji. Za kraj je ostao veliki Pharos Grand Cru 2012., mješavina plavca malog i darnekuše s terasa na položaju Dubje u središnjem dijelu Hvara. Prinos je iznimno malen, samo 300 grama grožđa daje svaki trs, a odležao je dvije godine u bačvicama od 225 litara i još godinu u većima prije punjenja u posebnu bocu, tešku kilogram. Ima 16,2 posto alkohola i gust je, kao da ga treba zagristi, zbog 33 grama suhog ekstrakta.
    Antun Plančić bio je sretan zato što je završila dobra berba, ali još i sretniji zbog vjenčanja kćeri Magdalene nekoliko dana kasnije. Pripremala se i na žalost nije bila s nama pa smo morali najaviti skori novi posjet kako bismo upoznali i „gazdaricu“.

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Lista vina je za učenje abecede… Bez kvačica, dvoslova...

    Možda bi i vrtićku djecu trebalo povesti na Festival 100 najboljih vina Hrvatske u petak, 14. lipnja,...

    Francuska zaštitila izraz ‘sur lie’, EU potvrdila, naši inspektori...

    Državni inspektorat utvrdio je prekršaj uslijed korištenja pojma "sur lie" na etiketi. Kao razlog su naveli postojanje...

    Nije za propustiti! Austrijska vina sutra u zagrebačkom Hotelu...

    Austrijski vinogradi prostiru se na impresivnih 35.000 hektara. Austrijski vinari proizvode neka od najboljih europskih vina. Austrijske...

    Najbolja vina u šest kategorija u petak ćemo proglasiti...

    Na listi 100 najboljih vina Hrvatske puno ih je od plavca, graševine ili malvazije, no gotovo je...

    Vinski grad od petka u Zagrebu! Europsko prvenstvo uz...

    Smiruje li čaša vina nogometnu groznicu ili je pojačava vidjet ćemo u zagrebačkom Vinskom gradu od 14....

    Predikatni traminac iločke vinarije Zelenika prvak je ocjenjivanja u...

    Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2013. iločke vinarije Izvori života Zelenika prvak je ocjenjivanja organiziranog uoči 56....