More

    Vinska akademija: 4. godina je o učiteljici života povijesti

    Tri su velika razdoblja svjetske povijesti vina, napisao je mađarski pisac, filozof i disident Béla Hamvas u svom “molitveniku za ateiste”, kako je sam opisao prekrasnu knjigu Filozofija vina. Prvo razdoblje je pretpotopno, kad čovječanstvo još nije poznavalo vino, već je o njemu samo sanjalo.

    To je razdoblje, da iz Hamvasove filozofije prijeđemo u nepisanu povijest, završilo prije otprilike 9000 godina. Neki je naš predak stavio zreli grozd divlje loze u udubljeni kamen i zaboravio ga. Divlji su kvasci počeli jesti grožđani šećer i pretvarati ga u alkohol, a bobice su pucale pod pritiskom plinova koji su pritom nastajali.

    U zagorskom Radoboju pronađena je okamina lista vinove loze koja je nekoliko puta starija od ‘tate’ australopiteka

    Kad se čovjek nakon nekoliko dana vratio do kamena, umjesto grozda pronašao je mutnu tekućinu. Popio ju je i opio se, a to mu se dopalo. Je li iste godine stigao ponoviti postupak ne znamo, ali sigurno je sljedeće sok ponudio suplemenicima pa su u opojnom piću uživali zajedno.

    Noa je devet stoljeća uživao u vinu

    Novo razdoblje svjetske povijesti vina, vratimo se Hamvasu, počinje kad je prvu lozu zasadio Noa. I to je već pisana povijest, iako točnu godinu ne znamo. Ta je priča dio Knjige postanka i u njoj je Noa predstavljen kao prvi vinar kojem se zna ime. Zasadio je vinograd, napio se vina, piše u tom prvom dijelu Starog zavjeta i Petoknjižja, to jest židovske Tore.

    A dugo je Noa uživao u vinu jer je poživio, i to piše u svetim knjigama, čak 950 godina. Imao je tri sina, oni puno potomaka i od svih njih razgranali su se narodi širom svijeta. Izgleda da su poput Noe voljeli vino, pa su i lozu raznijeli po svim zemljama umjerenog klimatskog pojasa.

    Malo se tko sjeća je li Noa na arku ukrcao i vino. U svetim knjigama piše da je nakon potopa sadio vinograde i pio ga

    Svjetovne knjige, pak, navode da su kultiviranje vinove loze i proizvodnja vina počeli otprilike 6000 godina prije naše ere, dakle “brzo” nakon što su prvi gutljaji nastali slučajno. Bilo je to na području oko Kaspijskog mora i u Mezopotamiji, danas je to Iran, a to se vrijedno znanje poslije širilo na istok prema Indiji, na jug prema Palestini i Egiptu te na zapad prema Balkanu i Europi.

    Slušali cure. gledali dečke i pili loše vino

    U Egiptu se vino pilo oko 2700. godine prije naše ere. Grci su ga počeli piti 1000 godina poslije na simpozijima, kako su nazivali orgije na kojima su filozofi raspravljali gledajući dječake, a djevojke su pjevale i svirale flaute. Rimljani su vino učinili dostupnim svima. Oni su ga sadili u svim krajevima koje su osvajali, ponajprije zato što su vojnicima dio plaće isplaživali u vinu. Oni su prvi klasificirali sorte, prije otprilike 3000 godina, te razvijali tehnologiju proizvodnje vina.

    Odisej je Polifema nudio vinom i nakon što je pijani kiklop zaspao, oslijepio ga je zabivši mu koplje u jedino oko

    Na područje današnje Hrvatske, vinova loza je, pretpostavlja se, stigla iz Grčke. U djelu Gozba učenjaka, iz 2. stoljeća prije naše ere, grčki pisac Antenaj navodi kako se “na otoku Visu u Jadranskome moru proizvodi vino koje je bolje od svih ostalih vina”. Na Visu i Hvaru našli su i novčiće iz 6. stoljeća prije naše ere na kojima su bili otisnuti grozdovi te amfore i pehari za vino.

    Rimljani su Istru zauzeli 179. godine prije naše ere i zatekli razvijeno vinogradarstvo, a Plinije stariji, u djelu Povijest prirode otprilike 100 godina poslije piše da je vino Pucinium iz sjeverne Istre najbolje.

    Prvi spomen bačava na otočiću Sveti Marko

    U kraju koji je danas naš prvi put se spominju i drvene bačve. Marco Anneo Lucano u epu Pharsalia navodi da su Cezarovi vojnici 47. godine prije naše ere bježali pred Pompejevim snagama s otočića Sveti Marko, preko kojeg most spaja Krk s kopnom, na splavi sačinjenoj od drvenih bačava.

    Tragova vinskih podruma ima i u makedonskom arheološkom nalazištu Stobi. Grad datira iz 2. stoljeća prije Krista

    U današnjoj kontinentalnoj Hrvatskoj zabilješke o vinu datiraju iz vremena cara Proba (232.-282.). Hrvati su preuzeli vinsku kulturu od plemena koja su zatekli na ovim prostorima. Koliko je vino bilo važno svjedoče dokumenti poput Istarskog razvoda (1025.), Vinodolskog zakonika (1288.), Korčulanskog statuta (1407.) te propisa Dubrovačke republike iz 1424. koji reguliraju proizvodnju grožđa i vina.

    Grčki ‘gemišt’ sa smolom

    Korčulani su čak prijetili odsijecanjem ruke za teže prekršaje u proizvodnji vina. Najstariji danas aktivan vinski podrum u Hrvatskoj je onaj u Kutjevu, ispod dvorca sagrađenog 1232. U njemu čak i u tursko vrijeme prizvodnja vina nije prekinuta. Štoviše i Turci su potajno pili.

    Treba reći da su do prije stotinjak godina vina bila sasvim drukčija od današnjih, mutna, oksidirana, trpka… Stari Grci čak su stavljali smolu da spriječe kvarenje pa je jasno zašto su ih razrijeđivali vodom. Bez nje se vjerojatno to vino ne bi moglo ni progutati.

    Na koncu ostaju samo dvojica, Bog i vino, zapisao je Béla Hamvas u ‘molitveniku za ateiste. A dvojica trebaju i čaše

    U prošlom stoljeću su širom svijeta počela nastajati užitna, mirisna i ukusna vina kakva danas pijemo pa moramo biti zahvalni na blagodati opojnih vina umjesto napojnih kakva su prije bila.

    Dvadeseto stoljeće je i početak trećeg razdoblja vinske povijesti po Beli Hamvasu koji tvrdi da je ono započelo u času pretvorbe vode u vino. Moglo bi se to shvatiti i kao početak proizvodnje bistrih vina.

    Umjesto kiše, padat’ će vino

    “Povijest će doseći svoj kraj kad iz izvora i bunara bude teklo vino, kad iz oblaka bude padalo i kad se jezera i mora u njega pretvore”, najavio je Hamvas, a čekajući to čudo završimo povijesnu vinsku priču riječima kojima je Hamvas započeo Filozofiju vina: Na koncu ostaju samo dvojica, Bog i vino!

    Prijavite se na naš newsletter i prvi saznajte sve novosti iz vinskog svijeta.
    Please enable JavaScript in your browser to complete this form.

    Pratite nas

    Najnovije

    POVEZANI ČLANCI

    Badelov pjenušac Epoha osvojio zlato na Concoursu Mondialu na...

    Više od 900 pjenušavih vina iz cijeloga svijeta stiglo je na ocjenjivanje Concours Mondial de Bruxelles u...

    ‘I’ kao Italija i izborna berba

    Italija je 2023. bila drugi najveći proizvođač vina na svijetu s 38,3 milijuna hektolitara iza Francuske (48...

    Rizling konačno kupuju, kaže Velimir Korak. Naravno, kad je...

    Odležao je u drvenim bačvama Rizling Laškovec 2023. plešivičke vinarije Korak. Smirenog je sortnog mirisa, nježnog okusa...

    Nedjeljni vinski haiku! Vino

    Sunce prži do srži. Samo nas vino živima drži! Nedjeljni (vin)haiku 51

    Karakteran i jako fin Cabernet sauvignon vinarije Bolfan Vinski...

    Hrvatsko Zagorje možda nije idealno vinorodno područje za bordoške crne sorte, ali u vinariji Bolfan Vinski Vrh...

    Prema Google recenzijama najljepši vinograd u Europi ima vinarija...

    Čak tri od deset najljepših europskih vinograda su u Hrvatskoj, prema istraživanju međunarodne trajektne kompanije DFDS temeljenom...