1.
Kako se rade ružičasta vina?
Od crnoga grožđa na način na koji se rade bijela!/strong>
Kožice bobica trebaju što kraće biti u grožđanom soku kako ne bi iz njih izvukli previše pigmenata. Među njima je najzastupljeniji antocijanin, nazvan prema grčkim riječima ἄνϑος i ϰύανος koje znače cvijet modre boje. Dulje zadržavanje kožica u soku dalo bi ružičastom vinu i više tanina, što također nije poželjno.
2.
Smije li se rosé napraviti miješanjem bijelog i crvenog vina?
I da i ne!
Kod mirnih je vina u pravilu zabranjeno miješati bijelo i crveno. Dopušteno je pri proizvodnji pjenušavih vina. Ružičaste šampanjce u Champagnei često rade od crnog pinota i chardonnaya, kao i pjenušce u drugim dijelovima svijeta.
3.
Od kojih sorata se rade ružičasta vina?
Bilo od koje crne!
Provansa je najpoznatija vinorodna regija po ružičastim vinima i tamo su, uglavnom, od njihova trija GSM: grenache, syrah i mourvèdre. Na sjeveru Španjolske rade ih često od tempranilla i garnache (isto što i grenache), a u Toskani i od sangiovesea. Amerikanci u Kaliforniji koriste zinfandel, odnosno naš crljenak ili tribidrag, a Novozelanđani crni pinot. I kod nas su ponajbolja ružičasta vina od crnog pinota, ali i od frankovke, koju u Istri zovu borgonja.
4.
Na kojoj temperaturi se rosé poslužuje?
Uglavnom ohlađen poput bijelih vina!
Treba ipak pripaziti od koje je sorte. Nježnija ružičasta vina, poput onih od crnog pinota, vole temperaturu od oko sedam stupnjeva. Stavi se na pola sata u običan hladnjak i ljeti će, za nekoliko minuta, dok se boca otvori i vino posluži, biti taman. Roséi od plavca malog su robusniji pa fino podnesu i 12-13 stupnjeva.
5.
Kojim jelima ružičasto vino pristaje?
Ovisi kakvo je!
Školski parovi sasvim suhom ružičastom vinu su lagana jela od tjestenine i riže, sirove kamenice ili kuhane ostale školjke, bijela riba sa žara i kozji sirevi. Voćnijim roséima s malo više slasti pristaju i pikantnija jela od piletine ili riba, a moćniji ružičasti plavci, posebno ljeti, vole lokalno: pršut i sir, veću plavu ribu sa žara pa i janjetinu.
………………………………………………………………………….
Pet hrvatskih ružičastih vina
u kojima svakako treba uživati:
Rosé Galić
Prvo ružičasto među 100 najboljih vina Hrvatske je iz kutjevačke vinarije Galić od bordoško-burgundijske kombinacije cabernet sauvignona, merlota i crnog pinota. Zavodljive boje, lijepog mirisa maline i jagode, puno mineralnosti i elegancije. Ljeti će osvježiti, a i zimi poslužiti fino kao aperitiv.
Franka Trs
Najbolje među 45 hrvatskih ružičastih vina na ocjenjivanju Drink Pink prije tri godine bila je Franka iločke vinarije Trs. Nazvali su je po frankovki, velikoj sorti od koje je, a više ponovljenih kušanja kasnijih berbi samo je potvrdilo da ekipa zna znanje. Malo je punijeg tijela pa će ljeti pristajati i svjetlijem mesu s roštilja.
Rosiva Gašpar
Čuda od plavke, kako zovu plavinu, rade braća Boris i Dario Gašpar iz Umćana pokraj Vrgorca. Jako je rodna i to joj je najveća mana. Ljudi je ne cijene iako ima potencijal dozrijevanja najmanje 10 godina, priča Dario. Imaju sigurno najbolje crno vino od plavine u Hrvatskoj i odlično ružičasto koje su nazvali Rosiva u čast baki Ivi.
Rosé Bastian
Bordoške sorte merlot i cabernet franc odabrali su u vinariji Bastian iz Buja za fino ružičasto vino svijetle boje ljuske luka, nježnog, ali širokog mirisa u kojem se kroz crveno i crno voće osjeti i fina mineralnost te lagano pikantnog okusa. Osvježavajuć je to i svjež rosé poprilično dugog završetka.
Rosella Poletti
Možda sam već i dosadan s ovim vinom, ali riječ je doista o jedinstvenom roséu od muškata ruže. Malo je jače, ali vrlo žive boje, malo je i jači, ima 13,5 posto alkohola, sasvim je suh, a prepun slasti. Škampi, losos pa i slastice s malinama ili jagodama bit će mu odlično društvo. Sam će biti odlično društvo intimnom društvu…
Naslovna fotografija: Justin Aikin, Unsplash