Četvrti krug Vinskog kviza s pitanjima o hrvatskim autohtonim sortama vinove loze “odigralo” je 156 ljudi. Sedmero ih je točno odgovorilo na devet pitanja s tri ponuđena odgovora. Žiri Vinskog kluba među njima će odabrati pobjednika prema objašnjenju odgovora na deveto pitanje.
Nagrada je besplatna edukacija u Školi vina. Ime dobitnika objavit ćemo u nedjelju, 29. listopada. Pratite nas, budite uz mobitele i provjeravajte svoje virtualne poštanske sandučiće.
Hvala svima koji su sudjelovali i nadamo se da su se zabavili. U nastavku su točni odgovori na pitanja iz 3. kruga Vinskoga kviza, a već sljedeću srijedu objavit ćemo novi kviz s novom temom. S obzirom da nam se bliži Martinje, pitanja će biti o vinskim svecima. I sveticama…
Točni odgovori 4. kruga Vinskoga kviza
1. U kojoj je hrvatskoj vinskoj regiji najviše autohtonih sorata?
Sve četiri hrvatske vinogradarske regije bogate su autohtonim, izvornim ili samorodnim sortama, no najviše ih je u Dalmaciji. Jasno je i zašto. Puno je otoka, na svakom su uzgajali lozu, a sorte se nisu mogle prirodno križati. Danas su se vugava, grk, rukatac, pošip, dobričić i brojne druge autohtone sorte s Visa, Korčule ili Šolte raselile širom Dalmacije.
2. Može li zaštićenu oznaku izvornosti u Hrvatskoj dobiti vino koje nije od autohtone sorte?
Može. Autohtonost sorte nije uvjet za ZOI, nego činjenica da se grožđe uzgaja i prerađuje te vino njeguje na nekom od 20-ak područja kojima je izvornost zaštićena.
3. Na kojem je našem otoku vugava autohtona sorta?
Vugava bugava ili ugava autohtona je sorta Visa. Danas je uzgajaju i na drugim dalmatinskim otocima poput Brača.
4. Koja će sorta “dočekati” turiste iz Grčke, Češke i Rusije u Lumbardi?
Turiste iz Češke u našim vinogradima neće dočekati čeh, ni turiste iz Rusije rus, ali goste iz Grčke korčulanska Lumbarda pogostit će vinima od grka. Riječ je o staroj autohtonoj sorti koja je preživjela filokseru zato što je rasla na pjeskovitom tlu. Trsna uš koja proždire korijen u pijesku ne živi.
5. Kako Vrgorčani zovu sortu koje drugdje nema?
Mogla bi ta sorta biti rosna zato što ima dovoljno vlage u tom kraju. Mogla bi biti i blatna, zato što bujice nanose i blato u vinograde. No, ipak je riječ o sorti koja se zove medna. Unatoč nazivu, nije prikladna za proizvodnju slađih vina. Grožđe ne nakuplja puno sladora, nema baš ni kiselina bez kojih slatka vina ostaju tupa, ali na med podsjeća mirisom.
6. Koja je sorta roditelj plavca malog?
Od tri riječi koje podsjećaju na prezimena, Miličić je pelješka vinska obitelj, Sindičić poznata iz nekog drugog svijeta, a dobričić je sorta sa Šolte koja je spontanim križanjem sa crljenkom ili tribidragom dala plavac mali crni.
7. U zadarskom zaleđu crno vino rade i od svrdlovine.
Ima piljevine u vinskom svijetu, zato što treba ispiliti drvo za bačve. Ima i hoblovine, s obzirom da drvene dužice treba i precizno oblikovati hoblanjem, što je jedan od naziva za izglađivanje, blanjanje ili struganje drveta. I svrdlovina nastaje u bačvarstvu zato što treba svrdlom napraviti rupe na bačvi. No svrdlovina je i crna sorta kojoj se posljednjih godina u zadarskom zaleđu sve više posvećuju i napravili su nekoliko lijepih vina.
8. Ovnek žuti drugi je naziv sorte iz…?
Ovaca, pa i malih ovnova ili ovneka, ima u Podravini i Posavini, ali samo su Moslavci tako svom škrletu dali drugo ime ili nadimak. Zrele bobice sorte iz Moslavine su žutozlatne boje, a grozd oblikom podsjeća na glavu ovna.
9. Izbaci uljeza:
Drnekuša je crna hvarska sorta, bogdanuša bijela s istog plekrasnog otoka, a “uljez” je gegić. Zovu ga i debejan bijeli, žutina, brajda, gejić te paškinja i paška. Potonja dva naziva jasno ukazuju da potječe s Paga. U butelje ga pune vinarije Boškinac i Vina otoka Paga.
10. pitanje je bio zadatak – u manje od 30 riječi obrazložiti odgovor na deveto. Veselimo se čitanju vaših pojašnjenja!
Pobjednik ovog kviza u Školu vina će besplatno. Ostali se mogu prijaviti slanjem e-maila na adresu vinskiklub@vinskiklub.hr ili poruke na naše društvene mreže: Facebook, Instagram.