Rakija ne može ići u prodaju dok ne odstoji minimalno godinu dana. Rakija ne ide na tržište bez analize Zavoda za javno zdravstvo. Rakije se rade od voća, a ne od komine. Rakija mora biti prepečenica: izgubi se na količini, ali dobije na kvaliteti. Rakija treba odležati u bariku. To je pet zlatnih pravila o rakiji osječkog craft destilera Dražena Zelenike (na slici dolje).
Priča o njemu posljednja je u novoj, ponovno izvanrednoj knjizi Željka Garmaza Zbogom brljama – novi početak slavonske rakije. Zelenika, bivši roker i vječni mladić, izgubio je bitku s bolešću između razgovora s Garom i objave knjige. Njegovo razmišljanje tako zaključuje predstavljanje 19 slavonskih rakijaša koji su, kako je u predgovoru napisao Robert Ripli, entuzijazmom i strašću probudili nadu u trenutku kada se činilo da više nema spasa, da će rakije postati industrijska roba koju destiliraju samo velike tvornice alkoholnih pića.
Ne možeš ti meni nakon fiša, dvije litre vina i pljuge doći probati rakiju, naslov je priče o Zeleniki. Čim je rakija jača, to je indikator da se želi sakriti njene mane; Jedna je taman. Dvije su mnogo. Tri su malo; Što god napravite dobro, svijet to želi i Veliki vinari imaju i velike destilate naslovi su još nekih od rakijaških priča koje je Garmaz napisao u svom stilu, dobro poznatom iz većine njegovih vinskih: rakije, kao i vina, opisuje predstavljajući ljude koji su ih napravili.
Pa i ne samo rakije. Piše Željko i o Darku Prevolšeku, jednom od najpoznatijih hrvatskih bačvara. Slavonski hrast želim vidjeti i u bačvama iz – Slavonije, zavapio je Darko pa potvrdio i pravilo pokojnog Zelenike da rakija mora odležati u bačvi. A objasnio je i da su za vinske bačve dužice debele između 27 i 31 milimetar, a za rakiju su idealne one od 42 milimetra.
Knjiga Zbogom brljama stoji 30 eura, a može se naručiti od autora na mail zeljko.garmaz@gmail.com.
