U najljepšem svjetlu ponovno su se iskazale autohtone hercegovačke sorte blatina i žilavka na festivalu BLAŽ Enology u međugorskom Sport centru. Žilavka je ponudila najmanje pet različitih, a podjednako lijepih lica.
Prvo je svakako pjenušac vinarije Domano proizveden klasičnom metodom druge fermentacije u boci. Prekrasno osvježava, a za toplog ljetnog dana lijepo je pristajao i uz pršut, sir i uštipke.
Fino svježe vino ugodnih aroma zrelog voća od te sorte predstavila je vinarija Begić iz Prologa pokraj Ljubuškog. No, poznatiji nego po žilavki su po tri vina od plavca malog čije je prve trsove u Hercegovinu djed Jakov još 60-ih godina prošlog stoljeća donio s Pelješca.
Mjesečeva ‘energija’ umjesto električne
Krš Bijeli 2022. vinarije Škegro iz Radišića pokraj Ljubuškog također odiše svježinom, mineralnost se osjeća već u mirisu, a u okusu se, unatoč mladosti, diskretno pojavljuju i orašaste note.
Mjesečar 2021. Josipa Brkića iz Čitluka vino je od žilavke o kojem ne treba puno pričati. Ili treba pričati stalno. Sami u obitelji kažu kako je sva briga o lozi, od okopavanja, preko obrezivanja do berbe, pažljivo usklađena s Mjesečevim mijenama. Vino rade bez dodavanja sumpora i filtriranja, a pune ga u bocu slobodnim padom pa svaka čaša priča svoju priču.
Žilavka lijepo ‘putuje kroz vrijeme’
Josip Tolj, pak, ima u arhivi žilavku iz 2013. Njegova su novija vina prepoznatljiva po teško čitljivim slovima bosančice kojima je napisano prezime na etiketi, ali ova desetogodišnjakinja s time nema problema. Ni s godinama. Osjeti se da više nije u cvijetu mladosti, ali sasvim se dobro drži.
Impresivne odležane žilavke ima i ljubuška vinarija Milas. Berba 2018. je u internetskoj prodavaonici wineandmore.com 10,99 eura, a 21,99 eura košta iznimna Žilavka 2016. Premium pred kojom je puno godina.
Nove standarde postavlja i s blatinom. Reserve iz 2012, moćno je, ali vrlo elegantno vino, slojevitog mirisa i bogatog okusa. Dobro uklopljeni alkohol, visoki ekstrakt i zavidna tanična struktura nimalo ne opterećuju vino nego mu daju posebnu dubinu.
Blatina: braniti je djeci, ili im je nuditi?
Blatina 2018. zasigurno je među vinima s ponajboljim odnosom cijene i kvalitete. U Hrvatskoj stoji 11 eura Pitanje je samo treba li ta vina držati izvan dohvata djece zato što u njima ima alkohola, ili ih im baš davati pa da kad odrastu ne požele piti ništa lošije.
izvrsno, puno, zrelo vino, pikantno i voćno je i Blatina 2019. Podruma Ostojić iz Čitluka. Kad se započne s njime, nameće se pitanje što dalje kušati. Sva sreća da ima izbora.
Za kvalitativni iskorak blatine te razbijanje mita o banalnosti sorte koji je prati iz nekih prošlih vremena zaslužna je i vinarija Carska vina Grgo Vasilj. Njihova je Blatina 2021. rubinski crvene boje s malo svjetlijim rubovima što upućuje na svježe vino umjerene gustoće.
U mirisu dominiraju arome, višnje, zrele trešnje i aronije uz suptilan dodir plemenitog hrasta i najfinijeg duhana. Na to se nepogrešivo nastavljaja okus koji je obogaćen finim voćnim kiselinama. Djeluje bogato i puno, a istovremeno plijeni i elegancijom.
Visoki ekstrakti ukrotili su gotovo neprimjetnih 13.5 posto alkohola, a ugodna kiselina i mineralnost kojom obiluje daju mu potrebnu svježinu i sočnost. Zreli i uglađeni tanini u savršenom su suglasju sa zavidnom strukturom ove moderne blatine.
Na ovogodišnjem ocjenjivanju britanskog časopisa Decanter zlatne medalje osvojila su Žilavka Gregorius, Blatina Premium i Cuvée David Carskih vina Grgo Vasilj. A taj David iznimna je kupaža u kojoj je blatina istaknula svu svoju raskoš i ravnopravno stala uz bok bordoškog velikana cabernet sauvignona.
Riječ je o izrazito teroarskom vinu, zanatski bezprijekorno školovanom s lijepom sinergijom sorata i jasnim rukopisom vinara koji nije stao ispred vina nego
ga je samo pravilno usmjeravao.
Ljubavnik voli i ljubavničine ljubavnike
Jako je dobra sinergija blatine s cabernet sauvignonom i u crnom vinu Cuvée Stjepan Ostoja Podruma Ostojić, a vinarija Domano spojila je glavnu crnu hercegovačku sortu s oba glavna bordoška crnjaka.
Blatina, merlot i cabernet sauvignon vinificirani su odvojeno i nakon 36 mjeseci dozrijevanja u drvenim bačvama sljubljeni u bogato i moćno vino raskošnog mirisa s fino dozrelim, mekanim taninima i izraženog, dugotrajnog završetka.
Dobro je ponoviti kako blatina ima funkcionalno ženski cvijet pa se uz nju najčešće sadi trnjak kao oprašivač. I taj “ljubavnik” nije ljubomoran. Da podjednako voli “svojoj” blatini drago društvo pokazao je na BLAŽ-u i Cuvee Red Two sisters 2019. Vjekoslava Majića.
U tom je crnjaku 30 posto trnjaka, 50 posto cabernet sauvignona 20 posto merlota. Vino je dobro, svježe i “veselo” i bit će jako zanimljivo pratiti kako će se razvijati kroz vrijeme.
Vesele izvrsna vina, a još i više činjenica da je Sport Centar Međugorje i ove godine bio prepun publike tijekom Festivala BLAŽ Enology.
Uživali pa pisali Tomo Jakopović i Ivo Kozarčanin
