Berači su u Champagnei 14. kolovoza krenuli u najraniju berbu otkad se u toj regiji vodi evidencija. Odbor za šampanjac (CIVC) službeni je početak pomaknuo na 12. kolovoza, više od tjedan dana ranije nego lani, kada se počelo 20. kolovoza, a vinar Vincent Finot dobio je posebno odobrenje da grožđe počne brati već 6. kolovoza, što je najraniji datum ikad zabilježen u toj regiji.
Razlog su rekordne vrućine i suša koji su ovog ljeta pritisnuli veći dio Europe. Više temperature ubrzavaju dozrijevanje i daju grožđe s više šećera, pa je proizvođačima sve teže sačuvati kiseline i prepoznatljiv stil šampanjca. Agroklimatolozi podsjećaju da su se u posljednjih pedeset godina datumi berbe u francuskim vinogradima pomaknuli za oko 21 dan.
Slično se događa i u drugim vinskim regijama. Iz Alzasa stiže vijest o najranijoj berbi u povijesti, švicarski vinogradari prvi put su krenuli sredinom kolovoza. U Italiji je primjerice Franciacorta počela s berbom 30. srpnja, također najranije otkad postoje zapisi, a grožđe se bere isključivo noću kako bi u podrum na preradu stiglo barem malo hladnije.
Kod nas se bere od prvih dana kolovoza
Hrvatska u toj priči nije iznimka, nego jedno od njezinih prvih poglavlja. Istarski vinari s berbom su krenuli početkom kolovoza i najavljuju dobru kvalitetu, a na Šolti je vinarija Markus pošip brala već 3. kolovoza. Iz Belja poručuju da ne pamte raniji početak berbe, a razlog je isti kao i drugdje: dugo razdoblje visokih temperatura i izostanak oborina.
Ono što se u ovom trenutku može ustvrditi jest da su vrućine i suša ograničili bolesti, prije svega pepelnicu, ali su smanjili i količine, pa se ova godina zasad najavljuje kao berba nešto manjih prinosa. O kvaliteti vina još je preuranjeno govoriti, premda moramo biti svjesni da je značajno skraćeno vegetacijsko razdoblje i da fenolna zrelost često neće pratiti tehnološku zrelost, što može rezultirati neskladnim vinima. Jedno je posve sigurno, bit će puno izazova u podrumarstvu, pa će doći do izražaja znanje i enološko iskustvo vinara.
