Škrlet postaje sve zastupljeniji na vinskim kartama restorana i hotela, a novu priliku za predstavljanje sorte javnosti enolozi i sommelieri vide u njegovu sljubljivanju s mediteranskim jelima.
Škrlet u prvom redu prepoznajemo kao lagano, lepršavo vino, ali njegov potencijal nadilazi granice njegove vinske regije, Središnje bregovite Hrvatske. Dalmacija, Kvarner i Istra trebaju upravo takva vina za početak obroka i uz jela kao što su carpaccio od tune, kozice i škampi. S tim se jelima škrlet sjajno sljubljuje, kazao je sommelier Josip Orišković na radionici Škrlet 10 u 1 koju je Udruga vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska organizirala u Zagrebu kako bi restoraterima i ugostiteljima predstavila potencijal sorte.
Zanimanje javnosti počeo je ponovo privlačiti prije nekoliko godina. Za to su najzaslužniji vinari, koji su mu podigli kvalitetu i počeli ga i zajednički predstavljati tržištu. Orišković je objasnio kako škrlet moć crpi iz vlastitog genoma, ali i klime te tla, a Ivana Gelo iz vinarije Seletković dodala je kako je sorta u uzlaznoj putanji zato što iza nje stoji jedinstvo vinara iz Moslavine.
Škrlet se sada uzgaja na samo 70 hektara što je malo u svjetskim razmjerima, ali on je naš veliki ponos. Zato želimo da bude prepoznatljiv u Hrvatskoj i šire. Vjerujem da mu u tome može pomoći naša sloga. Svatko od vinara ima svoj stil, a i svaka vinarija dodatno nudi škrlet u nekoliko stilova. Ide uz predjelo i glavno jelo, a sam može biti i desertno vino, kazala je Ivana Gelo. Petra Miklaužić iz vinarije Miklaužić dodala je kako Škrlet, zbog ljubičastih točkica na bobicama, razvija strukturu na granici bijelog i crnog vina.
Iako je riječ o bijelom, laganom vinu, ono zbog svoje crvenkaste pozadine može podržati i jača jela. Mi smo predvodnici u proizvodnji škrleta kao laganog, lepršavog vina koje odgovara raznolikim slijedovima jela. Drago mi je da su i ostali vinari to slijedili svojom stilistikom vina, rekla je. Proizvođačima trenutačno izazov predstavlja rast potražnje za škrletom.
Njegova je pozicija na hrvatskoj vinskoj sceni jasna, no ono što nam nedostaje, su količine. Ako sa škrletom želimo postati eminentni na tržištu, u idućih deset godina moramo ostvariti napredak u povećanju
površina ili konverziji vinograda iz internacionalnih sorti u škrlet. Moslavina sa škrletom na vinskoj sceni ima velik potencijal i trebamo ga iskoristiti, rekao je Hrvoje Košutić, predstavnik Vina Košutić.
Na vinskoj radionici Škrlet 10 u 1 okupljeni su kušali škrlete vinarija Florijanović, Glavica, Jančar, Kezele, Klet Romić, Košutić, Miklaužić, Mikša, Seletković i Voštinić Klasnić. Sommelier Orišković je pritom istaknuo kako je Florijanovićev škrlet berbe 2022. osvojio zlatno odličje Decantera, a da je škrlet Glavica prvo hrvatsko vino s biodinamičkim certifikatom Demeter.
MIVA, distributer austrijskog proizvođača staklenog posuđa Riedel, predstavila je Riedelovu čašu za škrlet. Ona nosi znak ovna, koji je oblikovala agencija Bruketa&Žinić&Grey, zato što se škrlet naziva i ovnek žuti.
Fotografije: Matej Ščavničar
05.04.2025.
