Proizvodnja pjenušca pod motom 'ne sekiraj se, ionako će sve loše završiti’

Lipovina, lipolist ili hárslevelű je aromatična bijela sorta koja je obavezan sastojak slavnih slatkih vina iz Tokaja. Štajerska belina, štajerka, urbanka ili ranfol bijeli posebnih aroma nema, no u Hrvatskoj i Sloveniji daje vina ugodne svježine. Graševina ili grašica je kraljica naših vinograda, ima je u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, dobro vino od nje stiže čak i iz Konavala, a nema što se od nje ne može napraviti, od pjenušaca do najviših predikata. [caption id="attachment_613" align="alignnone" width="300"] Berba za stogodišnji pjenušac bila je 2018. [/caption] Kraljevina, brina ili moravina odlična je sirovina za ljetna vina. Muškati bijeli i žuti pršte voćnim aromama, daju popularna slađa vina, ali i velika suha, a među rijetkima su koja mirišu po grožđu. Plavec žuti ili gelber još je jedna sorta čija je glavna osobina svježina, pa ga mnogi u bregovitom hrvatskom sjeverozapadu stavljaju u pjenušce. Plemenka, žlahtina ili chassalas u stvari je zobatica, no često je u vinogradima izmiješana s vinskim grožđem. Obilno rodi i jedna je od prvih sorata koje se kod nas beru… [caption id="attachment_617" align="alignnone" width="300"] Otvaranje prve boce za provjeru kakvoće 2020.[/caption] Sve te sorte Mara i Josip Barundić imaju u vinogradu Gorice na položaju Hrženik nedaleko od Krašića. Nije velik, riječ je o oko 400 trsova, no stari su najmanje 100 godina. Kupili su ga prije gotovo 30 godina od vlasnika koji je tad imao 75, a nije se sjećao kad su trsovi posađeni. Barundići su grožđe iz njega miješali s onim iz drugih vinograda, a 2018. su počeli izdvajati ga na poticaj zaljubljenika u vino i prijatelja njihove vinarije Željka Suhadolnika, Ivana Dropuljića i Bakhova sina. Te godine grožđe je završilo u pjenušcu čija će, dogovor je, druga fermentacija u boci trajati najmanje tri godine. I to ne u običnoj boci od 0,75 litara nego magnumu, dvostruko većoj, u kojoj vina puno bolje stare ili, ljepše je reći, putuju kroz vrijeme. Sad je prošlo 14 mjeseci kako tom tradicionalnom šampanjskom metodom u bocama nastaju mjehurići, a vino pokazuje velik potencijal. Osim ta 252 magnuma, napunili smo i koju običnu bocu kako bismo mogli povremeno provjeriti što vino “misli” i u kojem smjeru putuje. U vrlo dobrom, jednoglasan je bio komentar nakon kušanja. Ima prekrasnu svježinu, mjehurići su sitni i živahni i samo treba pričekati da dobije patinu. Možda i koju godinu više od planirane tri. Prošle godine s tim vinogradom nije bilo sreće. Puno je trsova stradalo u olujama nakon rezidbe i malo je vina od njega. Ova bi mogla nadmašiti 2018. Iznimno je grožđe bilo zdravo, urod dobar i bit će to još jedna serija, vjerujemo, odličnog pjenušca. Tradicija je već da berbu stogodišnjaka “glavom plati” pijetao. Počast smo mu počeli odavati pjenušcem “100+”, a nastavili finim crnim pinotom Marquis. Žive je rubinske boje i nježnog mirisa zrele višnje začinjene ljubičicom te naznakama vanilije i cimeta izvučenih tijekom njegovanja u drvenoj bačvici. [caption id="attachment_616" align="alignnone" width="300"] Pjenušac 100+ predstavljen je u prosincu 2022.[/caption] Barundići su među rijetkim vinarijama koje uzgajaju manzoni. Od toga križanca rizlinga i bijelog pinota rade izvrsno mirno vino te ekstra brut pjenušac. Imaju i ružičasti pjenušac Le Rosé, od crnog pinota, te slađi Amoureux Muscat Extra sec. Potiho rade i graševinu. Ne reklamiraju je, a ni ne trebaju. Nižih je alkohola, ali punog okusa i ugodnih kiselina koje tjeraju usne da nakon gutljaja kažu “cmok”. To je djevojka u ljetnoj haljini čije je društvo za toplih dana podjednako lijepo ujutro, popodne i navečer. Imaju Barundići sreću i da im djecu, Anamari, Tomislava i Josipa , zanimaju vinogradi i vina, pa se za budućnost vinarije ne treba brinuti. Stoga ne treba shvatiti ozbiljno ni pozdrav “Ne sekiraj se, ionako će sve loše završiti”, uz koji smo se rastali.