Piše: Krešimir Kožić, Vinski klub
Pred 7 godina za slavlje rođendana moje supruge i 25. godišnjice početka naše ljubavi, između ostalog trebalo je izabrati i neko upečatljivo bijelo vino. Kao velikom ljubitelju chardonnaya i rieslinga palo mi je na pamet nekoliko ozbiljnih boca iz arhive koje bi trebalo otvoriti. Ugledao sam butelju Georges Vernaya Condrieu Côte de Vernon 2016. i to je bilo to. Takvo vino se pamti cijeli život i nije čudno da je dobilo najviše bodove od svjetske vinske kritike. Još važnije, moja supruga je bila oduševljena.
Viognier je bogata, aromatična bijela sorta grožđa iz sjeverne Rhône koja daje vino poznato po svojoj uljastoj strukturi te izraženim aromama cvijeća i koštunjićavog voća. Danas je najzastupljeniji u Francuskoj u regiji sjeverne Rhône, a na svojem putu oko svijeta najviše ga ima u Kaliforniji i Australiji.
Vino od viogniera izrazito je aromatično u kojem prevladavaju note marelice, manga, mandarine, cvjetnog meda i svježeg poljskog cvijeća. Ako se odležava u drvu, mogu se pojaviti nježne note vanilije i dima.
U ustima viognier je punog tijela s vrlo uljastom teksturom. Ako volite puniji chardonnay, svidjet će vam se i viognier. On je uvijek potpuno suh bez obzira na slatkaste arome koje posjeduje. Također ima prirodno nižu ukupnu kiselinu, koju prati i niži pH. Uz izrazitu mineralnost to ostavlja dojam više kiseline nego ju viognier ima.
Sorta potiče iz sjeverne Rhône. Prvi zapisi datiraju iz 3. stoljeća ove ere. Neke priče povezuju viognier s Dalmacijom. Radi se o tome da su neki povezali viognier s vugavom, no ta poveznica nema nikakvog smisla jer se radi o sortama koje su organoleptički potpuno različite. Viognier svoje ime najvjerojatnije duguje gradu Vienne koji je bio važan u doba starih Rimljana jer je bio postaja na putevima kroz osvojena područja današnje Francuske.
Zanimljivo je da je viognier šezdesetih godina prošlog stoljeća bio gotovo na rubu izumiranja. Danas je jedna od najcjenjenijih aromatskih bijelih sorti na svijetu — što dovoljno govori o njegovoj posebnosti.
Od 1965. godine započinje njegov uspon zahvaljujući lokalnim vinarima i njegovoj kvaliteti, što je pratilo i značajno povećanje cijene. Najnovije istraživanje DNA podrijetla iz 2004. godine napravio je Kalifornijski vinski institut i ono je pokazalo da je viognier blizak rođak talijanskoj crnoj sorti freisa iz regije Piemont.
Viognier je vrlo težak za uzgoj u vinogradu. Ćudljiv je, sklon bolestima te traži sposobnog i nadasve strpljivog vinogradara. Uvijek se bere potpuno zreo, niti nezreo niti prezreo jer takvo grožđe daje krivi aromatski spektar u vinu. Alkoholni udio je uvijek 12,5 % ili više. Jedna je od rijetkih bijelih sorti koja u toplim godinama bez problema ide na 15% alkohola, a i dalje zadržava eleganciju.
Najbitnije apelacije su Condrieu i Château-Grillet na zapadnoj obali rijeke Rhône 40 km južno od Lyona. Condrieu je najvažnija apelacija posebna po terasastim vinogradima u kojima je gotovo nemoguća mehanička obrada. Klima je kontinentalna s hladnim zimama i toplim ljetima. Ukupna proizvodnja u apelaciji je prosječno oko 360.000 boca godišnje.
Najprestižnija apelacija Château-Grillet, u stvari je mala enklava unutar Condrieu. Ujedno je i jedna od vrlo rijetkih tzv. monopole apelacije gdje je cijelo imanje (vinarija) u vlasništvu jedne obitelji ili osobe. Château-Grillet je trenutno u vlasništvu francuskog milijardera Francois Pinaulta koji ju je kupio 2011. godine. Proizvodnja ovog izrazito prestižnog vina je samo oko 10.000 butelja godišnje.
Viognier se u Francuskoj proizvodi i izvan apelacijskih područja, a osim u sjevernoj Rhône ima ga u južnoj Rhône te Languedoc-Roussillonu. Od ostalih zemalja ozbiljnih nasada ima u Sjedinjenim američkim državama, Australiji i Čileu.
Zanimljivost je da viognier može biti zastupljen do 20% u poznatoj Côte-Rôtie apelaciji crnog vina u sjevernoj Rhône. Ostalih 80% čini syrah. Obično je omjer 92% syrah i 8% viognier. Ovdje ima ulogu da daje intenzivniji aromatski spektar i smekša tvrdi taninski syrah.
Najbolji viognier uvijek dolazi iz sjeverne Rhône. Riječ je o izrazito lokalno usmjerenoj sorti i najviše voli terasaste vinograde sjeverne Rhône. Vino od viogniera tipično nije namijenjeno dugom odležavanju. Optimalno vrijeme konzumacije je 3 do 7 godina, ovisno o vinu. Samo vino je slične kvalitete, ima jedinstven organoleptički profil. Bitnu komponentu čine terpeni kojih također ima i u rieslingu. Stoga nije čudno što se mnogim ljubiteljima rieslinga sviđa i viognier iako nisu slične sorte.
Proizvođači iz sjeverne Rhône koji po mojem mišljenju proizvode odličan viognier:
- Georges Vernay (puniji stil)
- Yves Cuilleron (neutralni stil)
- Stephane Pichat (povoljna cijena za kvalitetu)
- Andre Perret (tradicionalist)
Moja preporuka je da svakako probate viognier. Ako ste ljubitelj chardonnaya ili pošipa od lokalnih sorti, šanse da vam se svidi viognier su velike.
Riječ je o jednoj velikoj bijeloj sorti koju svakako vrijedi istražiti i gotovo uvijek ostavlja dojam da ste otkrili nešto posebno.
