Piše: Tomo Jakopović
Pierceova bolest kuca na vrata Europe: 41 posto europskih vinograda u klimatski rizičnoj zoni
Dok se europsko vinogradarstvo bori s klimom, sa zapada stiže upozorenje na bolest koja bi mogla postati sljedeći veliki problem. Pierceova bolest, koju uzrokuje bakterija Xylella fastidiosa, blokira provođenje vode kroz trs, pa zaražena loza propada od dehidracije, a listovi izgledaju kao opaljeni.
Bakterija u Europi nije novost. U Italiji je 2013. otkrivena na maslinama, na Mallorci je 2016. potvrđena na vinovoj lozi, a 2023. pronađena je i u kontinentalnom dijelu Portugala. Ono što se mijenja jest klima: toplije zime pogoduju i bakteriji i njezinim prenositeljima, pa se područje rizika širi prema sjeveru.
Prema istraživanju iz 2025. godine, 41,2 posto europskih vinograda nalazi se u klimatski rizičnoj zoni, a posebno su ranjivi nasadi uz rijeke i u dolinama, jer takvi koridori povezuju inače odvojena područja. Procjene mogućih gubitaka za europsko vinogradarstvo idu do 5,5 milijardi eura, dok Kalifornija na toj bolesti gubi više od 48 milijuna dolara godišnje.
Kalifornijska škola suzbijanja
Istraživači se zato okreću kalifornijskom iskustvu, gdje se bolest suzbija ranim otkrivanjem, suzbijanjem prenositelja i sadnjom otpornih križanaca. Na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu razvijene su sorte Ambulo Blanc, Caminante Blanc i Paseante Noir, koje nose otpornost na Pierceovu bolest iako je teško očekivati da će u europskim, vinski konzervativnim zemljama doći do ozbiljnije sadnje ovih kultivara.
Za hrvatske vinogradare ovo je poznat obrazac. Prenositelj bolesti su cvrčci i srodne vrste, kao i kod zlatne žutice, a i mjere su iste po logici: rano prepoznavanje simptoma, kontrola prenositelja i disciplina u prijavi sumnjivih trsova. Zdrav vinograd i dalje je prvi uvjet dobrog vina.
