Piše: Krešimir Kožić, Vinski klub
Postoji li još koja kameleonska sorta kao sivi pinot? Neki će reći da bi to mogao biti chardonnay, no to ipak nije tako.
Genetska istraživanja pokazala su da je sivi pinot prirodna mutacija crnog pinota. Razlika je prvenstveno u boji pokožice bobice, koja može varirati od sivkasto-ružičaste do bakrene nijanse. Upravo ta karakteristika omogućava i proizvodnju maceriranih vina u stilu poznatom kao Ramato.
Malo koja bijela sorta nudi toliko različitih stilskih interpretacija kao sivi pinot. Suha, polusuha ili slatka vina, odležana u drvu ili odležana samo u inoxu, laganog tijela, srednjeg tijela ili totalno punog tijela. Može biti iznimno kompleksan, ali i potpuno neutralan. Sve je to sivi pinot.
O njegovom stilu ne ovisi samo podneblje u kojem se uzgaja nego i njegovo ime, tj. sinonim. Kao što smo rekli, sivi pinot može dati neka od najjednostavnijih tržišnih vina, ali i etikete koje bez problema staju uz bok ponajboljim svjetskim chardonnayima, rizlinzima i sauvignon blancovima.
Sivi pinot nema aromatski profil koji je jednako prepoznatljiv kao kod sauvignona blanca ili muškata. Upravo zbog toga terroir i vinarska filozofija često dolaze do izražaja više nego kod većine drugih bijelih sorti.
Jednom prilikom bio sam pozvan na kušanje šest vina iste sorte s ciljem da se sudionicima pokaže iznimna različitost njezinih stilova. Prvo vino nije nudilo gotovo ništa što bi pobudilo interes iskusnijeg kušača. Blijeda boja, izrazito umjerena umjetna aroma, nenametljiv okus koji se brzo zaboravlja. Ukratko, početak je bio loš.
Svakim daljnjim vinom, dojam se popravljao. Zadnja dva vina bila su svjetska klasa. Teško mi je bilo povjerovati da ista sorta, na istoj degustaciji, može proizvesti raspon kvalitete od korektnih 82 do gotovo savršenih 98 bodova.
Prvo vino bio je generički supermarket Veneto Pinot Grigio. Predzadnje vino bio je Zind-Humbrecht Pinot Gris Grand Cru Rangen de Thann Clos St Urban, a zadnje Vie di Romans Pinot Grigio Desimis.
U diskusiji koju smo imali nakon što smo saznali da se radi o sivom pinotu, svi sudionici bili su iznenađeni širokim rasponom stilova i kvalitete vina. Postavilo se pitanje – što je pravi sivi pinot?
Tada ni sam nisam imao jasan odgovor. Danas, nakon godina kušanja i uspoređivanja različitih interpretacija sorte, odgovorio bih drukčije. Upravo u tome leži posebnost sivog pinota – ne postoji jedan “pravi” stil. Njegov identitet oblikuju terroir, prinosi, vrijeme berbe i odluke vinara.
Sivi pinot može biti gotovo sve navedeno, a upravo je ta stilska širina njegova najveća prednost.
Zašto je talijanski Pinot Grigio došao na loš glas?
U Italiji se velik dio proizvodnje temelji na jednostavnijem, tržišno orijentiranom stilu vina. Isto tako, kod dijela najjeftinijih tržišnih etiketa kvaliteta i sortna tipičnost nisu uvijek na razini koju bi ljubitelji sorte očekivali.
Je li blendanje sorti namjerno ili slučajno? To je tema za drugi članak.
To ne znači da su svi Pinot Grigio manjkave kvalitete.
Sivi pinot možemo podijeliti na dva osnovna stila – Pinot Grigio i Pinot Gris.
Međutim, ni ovdje stvari nisu tako jednostavne jer se pod sinonimom Pinot Grigio mogu naći vrlo ozbiljna vina iz pokrajina Veneto, Trentino, Friuli – Venezia Giulia i Alto Adige. Stilski može varirati od ozbiljnih vina dozrijevanih u inoxu, preko vina odležanih u drvu, do maceriranih interpretacija, od nježnog Ramato stila pa sve do verzija s duljom maceracijom.
Pod sinonimom Pinot Gris prvo što nam pada na pamet je francuska regija Alsace.
Ovdje možemo govoriti o dva osnovna stila – suhom do polusuhom te slatkom, kasnih berbi. Oba stila u Alsaceu u pravilu pokazuju višu razinu alkohola i veću koncentraciju od prosječnog talijanskog Pinot Grigija, što se može povezati s klimom i terroirom. Berbe su uvijek nešto kasnije, ponekad je grožđe zahvaćeno botrytisom pa može dati gotovo dekadentno bogata vina.
Alsace je i dalje referentna svjetska regija za najambicioznije interpretacije Pinot Grisa.
Sljedeća zemlja koja slijedi uglavnom ovaj stil je Njemačka pod sinonimom Grauburgunder.
U Novom svijetu imamo također sljedbenike Pinot Gris stila, a to su Novi Zeland i Oregon u SAD-u.
Izvan Italije relativno je malo regija koje sustavno slijede lagani i svježi Pinot Grigio stil.
Kakav je dobar sivi pinot?
Koncentriran, s aromama meda, zrelih jabuka, krušaka, bresaka te čak natruhama tropskog voća i začinskim notama koje dolaze od odležavanja u drvu. Uvijek je punijeg tijela, srednjeg do višeg alkohola te niže do srednje kiseline.
Ozbiljnije interpretacije sorte često imaju 13 % alkohola ili više. Naglašene je teksture i punoće okusa s duljim završetkom. Voćna koncentracija ne počiva na ostatku šećera koji prikriva eventualne manjkavosti, već na zrelosti grožđa i ekstraktu. Najbolji primjerci imaju i značajan potencijal razvoja u boci.
Odličan je partner u gastronomiji, a ponajbolji primjerci sorte mogu se bez problema usporediti s ponajboljim svjetskim chardonnayima.
Zahvaljujući bogatoj teksturi, sivi pinot izvrsno prati pečenu perad, svinjetinu, jela s gljivama, kremaste umake, foie gras i zrelije sireve. Macerirane verzije mogu se vrlo uspješno sparivati i s azijskom kuhinjom.
Ako volite bijela vina iz Rhone, svidjet će vam se Pinot Gris.
U Hrvatskoj većina proizvođača njeguje svježiji i pristupačniji stil bliži Pinot Grigiju, iako posljednjih godina sve više vinara istražuje ozbiljnije interpretacije sorte.
Nekoliko preporuka vinarija prema podrijetlu:
Italija – Lis Neris, Vie di Romans, Elena Walch, Lageder, Franz Haas, Terlaner
Francuska – Zind – Humbrecht, Ostertag, Weinbach
Njemačka -Müller – Catoir, Bürklin – Wolf, Emrich – Schönleber
Novi Zeland – Dry River, Greywacke, Whiteheaven
Oregon – Montinore Estate
Sivi pinot se uzgaja u još mnogim zemljama, ali ih ovdje nećemo spominjati jer je zasađen od Kine do Bolivije.
Ljubitelji bijelih vina svakako bi trebali istražiti potencijal sivog pinota, osobito u Pinot Gris interpretaciji. Ako volite i onaj zloglasni, jednostavni supermarket stil Pinot Grigija, probajte dati priliku ozbiljnijim izričajima ove sorte.
Upravo u tome leži njegova posebnost: sorta koju mnogi doživljavaju kao jednostavno svakodnevno vino može, u pravim rukama i na pravom terroiru, dati neka od najimpresivnijih bijelih vina svijeta.
